REKORDNA APSTINENCIJA BIRAČA

Referendum o braku je uspio, a Markić izgubila

02.12.2013 u 20:51

Bionic
Reading

Ustav je svojim glasom ZA na referendumu o braku promijenilo pukih 24 posto građana RH s pravom glasa. Razlog tako niskoj izlaznosti je to što je referendumsko pitanje bilo tako sročeno da su ga građani, pritisnuti vlastitim problemima s preživljavanjem, u većini ignorirali. Izostanak političkog kapitala snaga okupljenih oko inicijative U ime obitelji, posljedično, pobjedu inicijative pretvara u Pirovu pobjedu

Prava istina o volji izraženoj na netom završenom referendumu jest ta da je odaziv bio samo 38 posto, da je 24 posto građana bilo ZA, 12 posto ih je bilo PROTIV, odnosno da je čak 62 posto građana bilo apsolutno nezainteresirano za političke i ideološke igre koje su mu prethodile.

Politiolog Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, ističe da ovako sročeno referendumsko pitanje većini građana nije važno za njihove svakodnevne živote.

'Ono što brine i što muči građane su pitanja vezana uz lošu gospodarsku situaciju i nezaposlenost, a ovo svjetonazorsko pitanje, koliko god se iz medija činilo da je mobiliziralo građane, građanima to očito nije bilo toliko važno', kaže Šalaj.

Crkveni apel podbacio

Prema popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj živi 86,28 posto katolika. Na referendumu na koji su svećenici pozivali s nedjeljnih misa sugerirajući građanima da zaokruže ZA, crveni apel je poslušalo tek 24 posto. Iz Crkve nisu ponudili objašnjenje što je dovelo do ovog velikog raskoraka. Svojedobno je splitski teolog fra Luka Tomašević istaknuo kako u Hrvatskoj živi samo 30 posto uvjerenih katolika.

Slična je mišljenja i politolog Anđelko Milardović

'Jedan veći dio biračkog tijela očito je shvatio da se ovime ništa bitno neće promijeniti. Referendumi su inače odgovor na političku apatiju, korekcija predstavničke demokracije koja je u krizi. Unatoč tome, ljudi nisu hrlili na referendum. Izlaznost na parlamentarne izbore i ova za neposrednu demokraciju vrlo je slična. Očito je referendumsko pitanje bilo takvo da nije privuklo čak ni one koji ne izlaze na parlamentarne izbore', tumači Milardović.

I, doista, na parlamentarne izbore krajem 2011. izišlo je 2,4 milijuna građana s pravom glasa, na referendum za ulazak Hrvatske u EU izišlo je nešto manje od dva milijuna, a na posljednjem referendumu glasalo je samo 1,4 milijuna građana, odnosno oko trećine svih registriranih glasača. Šalaj ne dvoji da je U ime obitelji odabralo dovoljno dobro pitanje za dobiti referendum, ali su građani istodobno shvatili da je riječ o nečemu što ionako već imaju.

'Pa naravno da je brak zajednica muškarca i žene, to piše i u Obiteljskom zakonu. Zašto bi onda netko zbog toga išao i na referendum? Privukli su ni milijun glasača. Ako se uzme u obzir pravi cilj referenduma, a ja mislim da je on bio politički, da se Željka Markić i ljudi oko nje etabliraju kao politički akteri, da HDZ bez njih ne može osvojiti vlast, a ne ovaj pravni cilj, onda nisam siguran da im je to uspjelo', zaključuje Šalaj i dodaje da će biti jako zanimljivo pratiti dinamiku odnosa između HDZ-a kao stožerne stranke desnog centra i inicijative koja se pokušala prikazati kao nezaobilazan politički akter.

Nešto od toga već se moglo i osjetiti nakon iznenadnih kritika iz HDZ-a na račun diskriminacije dijela medija od inicijative. Ni Milardović ni Šalaj ne sumnjaju da će inicijativa, odnosno ljudi iz prethodnog političkog života vezanih uz stranku Hrast, pokušati napraviti korak dalje, ali su im šanse za uspjeh očito manje nego što se ranije mislilo.

'Očito, čak i jedan dio populacije, koji je dao potpise za referendum, u zadnji se trenutak predomislio jer se ispostavilo da će se ići dalje prema politici biopolitičkih pitanja. A to bi se i njih moglo ticati', zaključuje Milardović.

'Ako na jednom ovakvom pitanju nisu uspjeli mobilizirati veći broj građana, nisam siguran da bi većina građana bila tako restriktivna prema pravima drugih da bi išla ograničavati medicinski potpomognutu oplodnju ili abortus', smatra Šalaj.

Što se pak Vlade tiče, Šalaj smatra da njezin središnji problem ostaje gospodarska situacija u zemlji, a da u svjetonazorskom ratu može profitirati ako provede Zakon o životnom partnerstvu kojim bi se proširila prava istospolnih zajednica, što je moguće jednostavno izvesti da se ne kosi s ustavnom definicijom braka.

Pitanje je koliko će vlada imati političke hrabrosti i volje za to. Mislim da većina građana ove zemlje od njih to i očekuje, a onda će se vidjeti koliko je inicijativa U ime obitelji doista samo htjela zaštititi brak ili je htjela i nešto puno dublje, doista diskriminirati seksualne manjine.

Određena politička šteta referendumom ipak je počinjena, na čemu inzistira Milardović.

'Da je netko u zadnjih 20 godina regulirao koja se pitanja ne smiju postavljati, a ima ih četiri ili pet, do svega ovoga uopće ne bi došlo. To je ishodišna točka svih ovih problema. I kada se ovoj vladi dogodilo da je grijeh nečinjenja svih prethodnih i nje same došao na naplatu, ona se išla miješati u referendumski proces', rekao je Milardović koji političke pozicije iz posljednjih nekoliko tjedana karakterizira kao talibanizaciju, krajnje desničarenje i krajnje ljevičarenje.