Tijekom formiranja Vlade Tihomira Oreškovića krenula je rasprava o sudbini drugog stupa. Dio ekonomista predvođen Ivanom Lovrinovićem iz Mosta predlagao je zamrzavanje uplata u njega ili čak njegovo gašenje, dok se druga skupina ekonomista tome žestoko usprotivila. O aktivnijoj upotrebi novca u drugom stupu govorio i sam premijer Orešković.

Stoga smo istražili koliko novca mirovinski fondovi uopće imaju, koliko su zaradili i na što ga troše.

Svakog mjeseca hrvatski poslodavci, uz obaveznih 15 posto od bruto plaće koji idu u prvi stup (ili direktno u državni proračun), uplaćuju i mirovinskim fondovima pet posto bruto plaće zaposlenika što je oko 450 milijuna kuna. Taj novac mirovinski fondovi ulažu u vrijednosne papire. Od početka svojeg rada u Hrvatsku su uložili 64 milijarde kuna, a u inozemstvu su potrošili deset milijardi kuna.

Tri kategorije rizika

Svaki od četiriju mirovinskih fondova podijeljen je na tri kategorije – A, B i C. Kategorijama upravlja isto društvo, a različite kategorije imaju različite strategije ulaganja: preuzeti rizik treba biti najmanji u fondu kategorije C, a najveći je rizik u fondu kategorije A.

Zatražili smo šefove obveznih mirovinskih fondova da čitateljima tportala objasne u što ulažu i na što su potrošili i na čemu su zaradili najviše novca.

Uvjerljivo je najveći mirovinski fond AZ kojim upravlja Dinko Novoselec. Imovina tog fondova vrijedi 29,5 milijardi kuna što je gotovo 40 posto imovine svih fondova. U AZ-u objašnjavaju kako je u taj fond od početka njegova rada uplaćena 22,1 milijarda kuna, a isplaćeno je 2,96 milijardi kuna.

U AZ-u najviše zaradili na farmaceutskoj industriji

'Prosječan godišnji prinos od početka rada iznosio je šest posto. Članovima smo zaradili 10,37 milijardi kuna', poručili su iz AZ-a za tportal.hr.

Najveću zaradu za svoje članove, uz ulaganje u hrvatske državne obveznice, ostvarili su ulaganjima u farmaceutski sektor u koji su ulagali 2009. i 2010. tj. u vrijeme niskih procjena vrijednosti dionica i iznimno slabog povjerenja ulagača.

'U međuvremenu su mnoge kompanije iz sektora zabilježile značajne povrate za dioničare, uslijed stabiliziranja poslovanja, pada kamatnih stopa te nastavka konsolidacije u sektoru', dodaju.

AZ fond zadnjeg je dana prošle godine na prvih pet dioničkih pozicija držao dionice Krke, jedne od najjačih slovenskih kompanija, te izraelske Teve, a od domaćih Ine, Leda i Podravke.

Dionice Krke vole i u PBZ Croatia osiguranju, fondu teškom 12 milijardi kuna koji vodi Dubravko Štimac i u kojem su osim tog slovenskog farmaceuta velik novac uložili u dionice Podravke i hrvatske državne obveznice. Iz tog fonda za tportal kratko poručuju kako su od početka rada u kategoriji A ostvarili prinos od 10,76 posto, u kategoriji B 5,24 posto, a u kategoriji C 7,05 posto.

Atraktivne dionice HT-a, Atlantica, Ine, Leda, Adrisa i Ericssona

Nešto više od sedam milijardi kuna zarade ostvarili su i u Raiffeisenovom fondu kojim upravlja Damir Grbavac, a čija ukupna imovina vrijedi 22,6 milijardi kuna. Najviše novca namaknuli su na državnim obveznicama i dionicama stranih kompanija. Što se najvećih ulaganja u domaće tvrtke, gotovo dvije milijarde kuna potrošeno je na dionice Hrvatskog Telekoma, Atlantic grupe, Ine, Leda i Ericssona Nikole Tesle.

U najmanjem od četiri fonda, Erste Plavom, na čijem je čelu Petar Vlaić, pod upravom ima 9,8 milijardi kuna. Napominju da su članovima na temelju uplata od sedam milijardi eura, zaradili 2,9 milijardi kuna. Pritom su najviše novca uložili u dionice rovinjske Adris grupe, Podravke, Končara, Ine i Atlantic grupe.

Uvjerljivo najviše novca mirovinci su potrošili na državne obveznice – čak 53 milijarde kuna, ili 72 posto imovine. Na dionice sa Zagrebačke burze otišlo je 7,7 milijardi kuna, a na obveznice ostalih kompanija još milijarda. Po 700 milijuna kuna mirovinci su uložili i u udjele u investicijskim fondovima i bankovne depozite.