POREZNI POKLONI

Što zapravo dobivaju bankari Marićevom reformom?

11.11.2016 u 19:09

Bionic
Reading

Na SDP-ovoj konferenciji za novinare bivši ministar financija Boris Lalovac oštro je kritizirao izmjene Zakona o porezu na dobit prozivajući vladajuće da odredbom o otpisu loših kredita pogoduju bankama na štetu državnog proračuna

'U članku 12 daje se ekskluzivno pravo bankama da mogu jednokratno otpisati sve loše plasmane gomilane kroz godine i da to ide na teret državnog proračuna. Je li ovo deal Marića s bankama vezano za švicarac?! Ovo kod nas nije moglo proći', poručio je Lalovac dodavši da se radi o ukupnom iznosu od 40 milijardi kuna nenaplativih potraživanja.

Riječ je o 'lošim' kreditima utvrđenim do kraja 2015., koje banke nisu uspjele naplatiti, ali zbog zakonske procedure još nisu otpisale.

Ministar Marić na ovotjednom brifingu s novinarima demantirao je spekulacije da je ova mjera vezana uz pregovore s bankama oko slučaja švicarac. On tvrdi da je riječ o mjeri predviđenoj nacionalnim programom reformi koja slijedi preporuku Vijeća Europske unije prema kojoj je nužno povećati sposobnost financijskog sektora da pridonese oporavku gospodarstva.

Stoga se u kreiranju zakonskog rješenja išlo za tim da se banke povoljnijim poreznim tretmanom potaknu na otpis potraživanja prema građanima i poduzećima kako bi se smanjila ukupna nelikvidnost gospodarstva.


Naime, bankari dosad nisu bili skloni otpisu potraživanja jer su im se otpisi priznavali kao porezno priznat rashod jedino ako su pokrenuli sudske ili ovršne postupke protiv dužnika.

Sada će im se i otpisi provedeni bez pokretanja sudskih ili ovršnih postupaka uključiti u porezno priznati rashod što bi trebalo dovesti do ubrzavanja postupka razduživanja i smanjenja udjela teško naplativih i nenaplativih plasmana. Drugim riječima, banke će moći s dužnikom postići nagodbu o smanjenju ili otpisu duga i za pretrpljeni gubitak smanjiti svoju poreznu osnovicu

U Ministarstvu financija napominju da je riječ o jednokratnoj mjeri, kao iznimnoj odredbi u odnosu na porezni tretman ostalih potraživanja. Ta mjera izvršila bi se paralelno s izmjenama posebnih propisa Hrvatske narodne banke.


Bankari pozdravljaju Marićevu mjeru, ali traže da se povoljniji porezni tretman za otpis loših kredita proširi i na razdoblje nakon 2015. godine.

'Prijedlog poreznog rasterećenja otpisanih kredita mjera je koju su banke hrvatskim vlastima predlagale još prije nekoliko godina, posebno otkad je zbog negativnih posljedica krize, gubitka radnih mjesta i lošijeg poslovanja poduzeća došlo do većeg rasta kredita koji se ne otplaćuju, neovisno o kakvim je potraživanjima riječ i uz koju su valutu bili vezani takvi krediti', komentiraju iz Hrvatske udruge banaka ovaj Marićev potez.

Napominju da slična porezna mjera tradicionalno postoji i u nekim drugim zemljama EU-a, primjerice u Austriji.

Naglašavaju i da će takav porezni tretman biti u korist građana i poduzeća. 'Na tom tragu HUB će ponoviti svoje prijedloge tijekom javne rasprave, a to je da se porezni tretman može primijeniti i u razdoblju nakon 31. prosinca 2015.', zaključuju u HUB-u.

Je li ovaj ustupak prema bankama samo korisna mjera za rješavanje nelikvidnosti ili dio šireg pregovaračkog paketa kojim ih Marić nastoji privoljeti da odustanu od arbitražnih postupaka u slučaju švicarac, pokazat će vrijeme.