'Često se prešućuje jedna činjenica, a to je da se HAC ne može zaduživati za refinanciranje dugova bez odobrenja Europske komisije. Naime, HAC ima jedinstveni model financiranja s tri potpore, a to je kroz državna jamstva, trošarine i cestarine. Sve te tri komponente prema ocjeni Komisije nisu dozvoljene. Zato je i stav Bruxellesa da se bez smanjenja javnog duga kroz monetizaciju HAC-u ne može odobriti bilo kakvo novo zaduženje', rekao je Dončić dodajući da HAC bez smanjenja zaduženosti ne može ići ni u nove projekte pa tako, primjerice, ne bi mogao osigurati sredstva za sufinanciranje izgradnje Pelješkog mosta. 

Prema njegovim riječima Vlada će nastaviti s monetizacijom javnog duga, bez obzira na referendum, pri čemu je trenutačno izglednija opcija - privatizacija 49 posto tvrtke HAC-ONC od koje se očekuje 1,2 do 1,3 milijarde eura. Taj, tzv. plan B predviđa da HAC ONC uz održavanje i naplatu preuzme i upravljanje autocestama na određeni rok. Također, prije pokretanja postupka privatizacije predviđa se likvidacija društva ARZ (Autocesta Rijeka - Zagreb) i njegovo pripajanje HAC-u. 

Ministar je naglasio i da je u Hrvatskim autocestama u proteklih godinu i pol provedeno ozbiljno restrukturiranje u sklopu kojega je otišlo 400 do 500 ljudi, a još treba napraviti i organizacijsko restrukturiranje. Nakon sveobuhvatnog restrukturiranja i privatizacije HAC-ONC trebao bi ostvarivati visoku dobit koja bi se isplaćivala investitorima i državi. 'Tako bi HAC-u pripalo 500 do 550 milijuna kuna i uz prihod od trošarine mogao bi refinancirati obveze i otplaćivati kredite', tvrdi Hajdaš Dončić.

Za razliku od resornog ministra, Josip Budimir, ekonomski analitičar uvjeren je da uz restrukturiranje HAC-a ta kompanija može samostalno otplaćivati svoje dugove te da mu ne treba ni privatizacija niti monetizacija.

Prema njegovoj računici daljnjim smanjenjem broja zaposlenih osobito u centrali te tvrtke te uz promjenu načina naplate cestarine (vinjete) moguće je uštedjeti dodatnih 500 milijuna kuna godišnje čime bi se pokazatelj zaduženosti HAC-a smanjio na prihvatljivu razinu, a onda se s te pozicije može pregovarati s kreditorima.

'Nakon financijskog i organizacijskog restrukturiranja HAC bi u idućih 20 godina mogao otplatiti dugove, a u narednih 20 godina država bi ubirala plodove', uvjeren je Budimir.

Dubravko Štimac iz mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranje izrazio je interes mirovinaca za ulaganje u državne projekte pri čemu je naglasio da za odluku o ulaganje u HAC ONC još nemaju dovoljno parametara. 'Načelno znamo o kakvom se modelu radi, ali treba vidjeti kad se konkretizira kakav će biti ugovor o koncesiji koju će imati HAC ONC odnosno što će sve pripasti novom vlasniku', rekao je Štimac.

Prema njegovim riječima, mirovinci su zainteresirani da smanje udjel državnih obveznica u portfelju i sredstva preusmjere u energetske i infrastrukturne projekte. 'Cilj nam je spustiti udjel državnih obveznica sa 63 posto na 50 posto čime bi se oslobodilo sedam do osam milijardi kuna', zaključio je Štimac.