Hrvatski građani mogu štedjeti u jednom ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova uz samostalno određivanje visine i dinamike uplate sredstava.

Na tržištu postoje otvoreni fondovi, namijenjeni svim građanima, i zatvoreni, dostupni zaposlenicima pojedinih kompanija ili udruga.

Mirovinska društva ulažu uplaćene mirovinske doprinose članova s ciljem ostvarivanja prinosa i povećanja vrijednosti imovine fonda kako bi se svakom članu omogućila isplata što veće mirovine u budućnosti.

Na uplaćenu dobrovoljnu mirovinsku štednju od države svake godine dobivate još 15 posto poticaja, odnosno maksimalno 100 eura na uplaćeni iznos od 663,60 eura (5000 kuna).

Ulagačke strategije

U Hrvatskoj djeluje osam otvorenih mirovinskih fondova kojima upravljaju četiri mirovinska društva. Fondovi se razlikuju po strategijama ulaganja, broju članova, vrijednosti imovine i ostvarenim prinosima.

Kada je riječ o strategijama ulaganja, fondovi Plavi Expert i Croatia osiguranje 1000A primjenjuju najrizičniji pristup ulaganju, a on podrazumijeva ravnomjerni udjel vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira u portfelju. U ovu kategoriju spada i fond AZ profit s nešto višim udjelom dužničkih instrumenata.

Fondovi Raiffeisen i Croatia osiguranje prakticiraju umjereno konzervativnu politiku ulaganja s pretežnim udjelom dužničkih vrijednosnih papira, depozita i instrumenata tržišta novca (od 65 do 75 posto) te umjerenim udjelom u dionicama (od 25 do 35 posto).

Fondovi AZ benefit, Erste plavi Protect i Croatia osiguranje 1000C namijenjeni su članovima koji ne preferiraju rizična ulaganja. Stoga im strategija počiva na portfelju s potpunim ili dominantnim udjelom obveznica, depozita i kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira.

Šest fondova osnovano je u razdoblju od 2022. do 2005., a 2017. krenula su s radom još dva fonda (Croatia osiguranje A i Croatia osiguranje C).

Najveći dobrovoljni fond je AZ Profit sa 112 tisuća članova i neto imovinom vrijednom 360,7 milijuna eura.

Velike razlike u prinosima

Podaci o prinosima pokazuju da su u dosadašnjem poslovanju najbolje rezultate postizali fondovi s višim stupnjem rizika. Lani su tri fonda iz ove kategorije ostvarila prinose u rasponu od 12,59 posto (AZ profit) do 13,42 posto (Erste Plavi Expert). I kad promatramo prinose na duži rok, ova kategorija fondova je superiorna. Prosječni prinos u zadnjih pet godina kreće im se od 4,03 (AZ profit) do 5,68 posto (Erste Plavi Expert).

Umjereno konzervativni fondovi srednjeg stupnja rizika bilježe nešto niže prinose. Prošle godine najuspješniji je bio fond Croatia osiguranja s prinosom od 10,14 posto, a ovaj fond je najučinkovitiji i na duže staze s petogodišnjim prosječnim prinosom od 3,67 posto.

Kad se promatraju prinosi od početka rada, odskaču tri fonda. U 'mrtvoj trci' najuspješniji je CA 1000A s prosječnim prinosom od 5,77 posto, slijede Erste Plavi Expert (5,3%) i AZ profit (5,1%).

Konzervativni fondovi (AZ benefit, Erste plavi Protect, CA 1000C) ostvaruju znatno slabije prinose sukladno nižem stupnju rizika.

Postignuti rezultati mogu biti smjernica za odabir fonda, ali treba naglasiti da ostvareni prinosi u prošlosti ne garantiraju da će tako biti i u budućnosti.

Prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova niži su od prinosa usporedivih obveznih mirovinskih fondova. Jedan od razloga je viša godišnja naknada za upravljanje, koja se kod dobrovoljnih fondova kreće od 1,25 do dva posto, dok je kod obveznih fondova maksimalno 0,25 posto zbog zakonskog ograničenja.

No, s druge strane, navedeni prinosi dobrovoljnih fondova ne uključuju državnu potporu, a ona povećava isplativost štednje.