Minhenski nakladnik Verlag Antje Kunstmann objavio je na njemačkom jeziku u prijevodu uglednog Klausa Detlefa Olofa biografiju Josipa Broza Tita na 700 stranica koju je napisao slovenski povjesničar Jože Pirjavec. ‘Tito - Die Biografie’ prošla je prilično zapaženo u njemačkim medijima, a Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je analitički tekst o ‘hrvatskom komunistu s fascinantnim plavo-sivim očima koji je ujedinio posvađane narode Jugoslavije i izgradio liberalni socijalizam’
‘Partizan i revolucionar, predsjednik Jugoslavije, diktator i arhitekt alternativnog socijalističkog modela, Josip Broz Tito (1892-1980) i danas se opire politički i historijski jednodimenzionalnom tumačenju’, poručuje u najavi knjige ‘Tito’Jože Pirjavca - ‘profesora povijesti i cijenjenog stručnjaka za Tita’ - minhenski Verlag Antje Kustmann, koji inače objavljuje zanimljivu publicističku literaturu, primjerice i novu knjigu Janisa Varufakisa
Biografija iz Pirjavčeva pera posvećena liku i djelu Josipa Broza Tita objavljena je u Njemačkoj u svibnju ove godine te je od tada recenzirana u nizu njemačkim medija kao što su Die Tageszeitung, Tagesspiegel, Süddeutsche Zeitung, Die Welt, Frankfurter Rundschau, dok je najfriškiji prikaz objavljen ovih dana u konzervativnom Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). U članku pod naslovom ‘Nepopustljivi’ analizira se kako je još osamdesetih godina započela dekonstrukcija mita o Titu, ali i zbog čega i danas u Hrvatskoj vlada ‘titonostalgija’.
Iz članka objavljenog u FAZ-u jasno je kako se Tita i danas u Njemačkoj percipira manje-više kao pozitivca s obzirom na to da se na početku napominje kako je skoro bez sovjetske pomoći ‘protjerao talijanske i njemačke okupatore te imao hrabrosti suprotstaviti se Staljinovoj hegemoniji, ali i utjecaju Zapada’. ‘Sin slovenske majke i hrvatskog oca potjecao je iz siromašne obitelji, ali je kao vođa partizana, predsjednik države i arhitekt nesvrstanosti došao do svjetskog ugleda’, piše FAZ i dodaje kako su ga u Jugoslaviji slavili kao živu legendu.
S druge strane, napominje se da se Tita u Hrvatskoj u međuvremenu optužuje za zločine nakon 1945. te za to što je dozvolio srpsku hegemoniju unutar Jugoslavije, a u Srbiji se govori da je proveo kulturni genocid nad Srbima. FAZ konstaira i da su ratovi iz devedesetih i nacionalizam u mnogima proizveli nostalgiju za vremenom Titove vladavine te da se na prostoru bivše Jugoslavije zna govoriti ‘reci mi što misliš o Titu i reći ću ti tko si’.
FAZ ističe da Pirjavec o Titu piše kritički, ali sa simpatijama te da je njegova knjiga prva biografija jugoslavenskog maršala koja je objavljena na njemačkom jeziku, što znači da će imati i velik utjecaj na percepciju Tita u njemačkoj akademskoj i široj javnosti. Pirjavčeva knjiga opisana je kao ‘rasvjetljujuća i zanimljiva lektira’, a spominje se i biografija koju su napisali Slavko i Ivo Goldstein kao primjere novog interesa za lik i djelo Josipa Broza.
Napominje se da je najnapetiji dio biografije onaj koji se bavi Drugim svjetskim ratom i Titovim vodstvom partizana koji su se borili ‘protiv vojno daleko nadmoćnijih okupatora’ te FAZ zaključuje da bi povijest prostora Jugoslavije ‘bez Titove hrabrosti, samouvjerenosti i nepopustljivosti išla posve drugim tokom’ te da ne bi bilo ‘ni partizanske borbe ni razlaza sa Staljinom’. Ipak, navodi se i kako je sve prljave poslove, poput poslijeratnih likvidacija, prepuštao drugima da odrade. Zaključuje se da se ‘Titova vladavina nije temeljila na tiraniji, nego na njegovu ogromnom ugledu, prirodnom autoritetu i dubokoj zahvalnosti koju su mnogi ljudi osjećali prema njemu’.
Nakon ovakve recepcije Pirjavčeve biografije o Titu u njemačkim medijima jasno je i da će hrvatski antititoisti imati prilično težak zadatak ako žele tamošnju intelektualnu javnost uvjeriti u svoje tumačenje povijesne uloge Josipa Broza.
