ZNANOST O TRAVI

Koje su koristi, a koje štete od pušenja marihuane?

27.05.2015 u 16:24

Bionic
Reading

Iz godine u godinu sve više zemalja svijeta olabavljuje zakone kojima se reguliraju uzgoj, prodaja i konzumacija marihuane

Trenutno je ona dozvoljena za rekreativne, medicinske ili obje svrhe u Bangladešu, Češkoj, Nizozemskoj, Sjevernoj Koreji, Portugalu, Španjolskoj, Švicarskoj, Urugvaju i Izraelu te u 11 američkih saveznih država, osobito u Coloradu, Aljaski, Oregonu i Washingtonu.

U Hrvatskoj je ona nelegalna, ali je od 2013. dekriminalizirana, što znači da se uzgoj i prodaja mogu kazniti zatvorom dok je posjedovanje malih količina za osobnu uporabu prekršaj koji se kažnjava novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 kuna.

No i u našoj zemlji u posljednje se vrijeme sve više vode rasprave o mogućnosti legalizacije marihuane u medicinske svrhe. Ministar zdravlja Siniša Varga imenovao je prošle godine Povjerenstvo za analizu i preporuke primjene indijske konoplje u medicinske svrhe koje je trebalo istražiti mogućnosti primjene kanabinoida kod oboljelih od raka, multiple skleroze i drugih teških bolesti. Rezultati bi trebali uskoro biti poznati.

Pobornici legalizacije vole isticati isključivo njene pozitivne učinke, a protivnici samo štetne. No koliko je marihuana stvarno dobra za zdravlje, a koliko štetna? Do danas je provedeno relativno malo studija o koristima i posljedicama konzumacije marihuane tako da svi njeni potencijali i štetne nuspojave nisu dovoljno istraženi. Legalizacija bi to trebala promijeniti. Što pokazuju one studije koje su provedene?

Ne postoji mogućnost predoziranja

Prije svega treba naglasiti da je marihuana dokazano mnogo manje štetna od legalnog alkohola. Mogućnost predoziranja njome praktički ne postoji. British Journal of Psychiatry objavio je 2001. da nikada nije zabilježen nijedan smrtni slučaj koji bi bio izravna posljedica akutne uporabe marihuane. Također je utvrđeno da je njen efekt na vozače manje opasan, uglavnom zato što su svjesniji svojeg stanja i oprezniji.

Ljekovita svojstva poznata stoljećima

Neka ljekovita svojstva marihuane otkrivena su još 2.700 godina prije nove ere u Kini, u kojoj se i danas smatra jednom od 50 najvažnijih ljekovitih biljaka. Kao lijek su je koristili i drevni Grci i Egipćani. Raširila se Europom, međutim 1484. zabranio ju je papa Inocent VIII. Marihuana se obično puši, no također se može jesti pomiješana s hranom ili piti u obliku čaja. Može izazvati euforiju, halucinacije i zbunjenost.

Ublažava bolove

Brojne studije pokazale su da marihuana ublažava bolove izazvane različitim bolestima. Primjerice istraživanje iz 2011. utvrdilo je da ublažava bolove i upalne procese kod reumatskog artritisa.

Prema časopisu Canadian Medical Association Journal, također ublažava simptome multiple skleroze, među kojima i bolno grčenje mišića. Štoviše, nekim pacijentima pomaže samo marihuana.

Nova izraelska istraživanja pokazala su pak da značajno smanjuje bolove i drhtanje uzrokovano Parkinsonom te da poboljšava fine motoričke funkcije bolesnika.

Liječi glaukom

Prema američkom National Eye Institutu, istraživanja iz 1970-ih pokazala su da ključni sastojak marihuane, delta-9 tetrahidrokanabinol (THC), smanjuje očni tlak za oko 25 posto. Dakle marihuana može usporiti bolest i spriječiti sljepoću, no studije su utvrdile da efekt koji ima kanabis nije jači nego što ga imaju konvencionalni lijekovi dostupni u ljekarnama.

Pozitivno djeluje na PTSP

Neka istraživanja provedena među ratnim veteranima pokazala su da marihuana ublažava simptome PTSP-a. U nekim američkim saveznim državama PTSP je jedna od ključnih dijagnoza za koju se može prepisati medicinska marihuana.

Department of Health and Human Services odobrio je 2014. provođenje opsežne studije djelovanja marihuane na američke veterane.

Ne smanjuje, već poboljšava funkcije pluća

Zanimljivo je da je velika studija predstavljena 2012. u časopisu Journal of the American Medical Association utvrdila da marihuana ne uzrokuje slabljenje funkcija pluća kada se konzumira u umjerenim količinama, već ih, naprotiv, može poboljšati. Mada uzroci ovog neobičnog efekta nisu potpuno jasni, znanstvenici smatraju da bi on mogao biti posljedica vježbi dubokog udisanja i dugog zadržavanja daha.

Ublažava simptome multiple skleroze

Brojne studije kombinacije THC-a i kanabidiola (CBD) utvrdile su da ovi spojevi ublažavaju grčeve kod oboljelih od multiple skleroze. Zanimljivo je također da su sudionici izjavili da su osjetili da im je kanabis smanjio drhtanje iako je efekt očito bio isključivo subjektivne prirode – znanstvenici ga nisu zabilježili.

Ublažava epileptične napade

Kanabis se već tisućljećima koristi kao lijek za razne konvulzije i napade. Virginia Commonwealth University objavio je 2003. studiju prema kojoj sastojci kanabisa poput THC-a djeluju na stanice u mozgu odgovorne za opuštanje te ublažava epileptične napade. Oko jedan posto Amerikanaca ima epilepsiju, a čak 30 posto pacijenata rezistentno je na konvencionalne lijekove.

Pozitivno djeluje na Alzheimer i Parkinson

Studija Scripps Research Instituta provedena 2006. utvrdila je da THC sprečava nakupljanje amiloidnih plakova u mozgu koji se povezuju s Alzheimerovom bolešću. Naime, THC blokira enzim ACHE koji ubrzava formiranje taloga učinkovitije od uobičajenih lijekova. Kanabinoidi mogu spriječiti ili usporiti razvoj Alzheimera i tako što smanjuju količine proteina tau. Slično djelovanje marihuane utvrđeno je i kod drugih neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove.

Blokira širenje raka dojke

California Pacific Medical Center u San Franciscu objavio je 2007. i 2010. da bi CBD mogao pomagati u sprečavanju širenja raka dojke. Naime, CBD blokira ekspresiju gena ID1, odgovornog za stvaranje metastaza.

Studija provedena na Sveučilištu u Madridu utvrdila je da kemikalije kanabisa također potiču odumiranje stanica tumora na mozgu u procesu koji se naziva autofagija (samoproždiranje), pa se tumor smanjuje.

Pozitivan učinak na oboljele od AIDS-a

Studija Sveučilišta Columbia iz 2007. utvrdila je da udisanje kanabisa povećava apetit oboljelih od HIV-a/AIDS-a. Drugo istraživanje provedeno na San Diego School of Medicine Sveučilišta u Kaliforniji iz 2008. otkrilo je da marihuana značajno smanjuje neuropatsku bol kod bolesti povezanih s HIV-om.

Ublažava upalne procese u crijevima

Studija koja je 2010. provedena na University of Nottingham utvrdila je da THC i CBD ublažavaju upale crijeva i Crohnovu bolest jer reagiraju sa stanicama u tijelu koje igraju važnu ulogu u funkcijama crijeva i imunološkim reakcijama. Spojevi koje stvara tijelo, nalik na THC, povećavaju poroznost crijeva i olakšavaju prodor bakterija. Kanabinoidi iz marihuane blokiraju tjelesne kanabinoide i omogućavaju snažnije povezivanje stanica crijeva.

Smanjuje pretilost

Zanimljivo je da se marihuana povezuje sa smanjenom tjelesnom masom iako je poznato da povećava apetit. American Journal Of Medicine objavio je 2014. studiju provedenu na uzorku od 4.500 ljudi koja je pokazala da pušači marihuane imaju bolji odgovor metabolizma na konzumaciju šećera.

Može biti dobra, ali i loša za tjeskobu

Poznato je to da marihuana kod oboljelih od raka ublažava nuspojave kemoterapije kao što su mučnina i bolovi. Istraživanje koje je provedeno na Harvard Medical School 2010. utvrdilo je da bi ovi efekti mogli biti posljedica smanjenja tjeskobe koju može uzrokovati djelovanje marihuane kao sedativa.

No važno je imati na umu da marihuana u većim količinama može izazvati sasvim suprotan efekt – može povećati tjeskobu te čak izazvati paranoju!

Marihuana i shizofrenija

Povezanost kanabisa i shizofrenije kontroverzna je tema. Neke studije pokazale su da marihuana može izazvati psihotična stanja i napadaje panike te djelovati kao okidač za shizofreniju. No prema jednom opsežnom istraživanju, broj oboljelih od shizofrenije u SAD-u nije se povećao nakon popularizacije ove droge šezdesetih godina, naprotiv - čini se da se blago smanjio. Neki znanstvenici stoga smatraju da bi sporna sprega mogla biti stvar koincidencije – da ljudi skloni shizofreniji jednostavno vole marihuanu. Međutim, neke najnovije studije, poput rada francuske psihijatrice Marie-Odile Krebs, pokazale su da bi marihuana mogla različito djelovati na različite ljude, ovisno o genima. Drugim riječima, kanabis kod nekih ljudi sklonih shizofreniji može ubrzati razvoj bolesti i usporiti sazrijevanje mozga, dok na druge, neosjetljive na psihogene efekte kanabisa, nema takav učinak.

Povećava opasnost srčanog udara

Već nekoliko minuta nakon pušenja marihuane broj otkucaja srca može se povećati za 20 do 50 u minuti. U kombinaciji s nekim drugim drogama taj porast može biti i veći. Zbog sniženja krvnog tlaka i ubrzanja rada srca opasnost od srčanog udara u prvih nekoliko sati nakon konzumacije može porasti za četiri puta.

Često pušenje može uzrokovati rak pluća

Marihuana se obično puši mnogo rjeđe nego cigarete. No ako se puši često, može imati loše djelovanje na pluća jer sadrži oko 50 posto više kancerogenih sastojaka od duhana. Neka su istraživanja pokazala da je rizik da će redovni pušači marihuane oboljeti od raka vrata, glave i pluća veći nego kod nepušača. Međutim, kasnije studije nisu uspjele potvrditi ove rezultate. Problem je u tome što znanstvenici teško mogu razlučiti koje je efekte izazvala marihuana, a koje duhan.

Slabi pamćenje i IQ

Učestalo pušenje marihuane povezano je s promjenama u hipokampusu mozga te sa slabljenjem dugoročnog pamćenja. Studija predstavljena 2012. u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences utvrdila je da je pušenje marihuane povezano s linearnim padom IQ-a i kod osoba s visokim obrazovanjem te da se nije potpuno povratio čak ni dulje vrijeme nakon prestanka konzumiranja. Problemi s pamćenjem uzrokovani marihuanom osobito su izraženi kod osoba sa shizofrenijom.

Također. postoji sumnja da djeca majki koje su konzumirale marihuanu tijekom trudnoće mogu imati neke neurološke probleme poput slabije koncentracije, pamćenja i sposobnosti rješavanja zadataka.

Slabi obrambeni sustav

Neka istraživanja otkrila su da marihuana slabi obrambeni sustav, odnosno da inhibira aktivnosti stanica imunološkog sustava. Ovaj efekt uzrokuju kemikalije u marihuani koje potiču stvaranje supresora mijeloidnih stanica.

Neki znanstvenici ističu da su korisni CBD i THC u marihuani izmiješani sa štetnim tvarima. No drugi smatraju da je upravo mješavina brojnih kemikalija njena prednost.