Najviše zaposlenih bilo je u kategorijama 'Pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane' (7.629 osoba), 'Trgovina na veliko i malo' (4.042) i 'Prerađivačka industrija' (3.467). Četvrtoplasirana je 'Javna uprava i obrana' sa 1.894 novozaposlenih, a za državnom službom kaska 'Građevinarstvo' sa 1.873 onih koji su u toj djelatnosti ostvarili radni odnos.

Prema podacima HZZ-a, od početka 2010. do lipnja 2015. u javnoj upravi i obrani zaposlen je 37.861 djelatnik ili prosječno 582 sretnika svakog mjeseca.

Na upit da preciziraju koji su to državni poslodavci i koliko djelatnika zaposlili u svibnju 2015, iz HZZ-a odgovaraju da poimenični opis poslodavaca po kategorijama s brojem novozaposlenih osoba ne vode 'kao takav'. Potrebno je, naime, iz dostavljenih općih statističkih podataka 'vaditi podatke i uparivati ih s podacima poslodavca kako bismo dobili tražene podatke za što nam je potrebno određeno vrijeme i trud'. Stoga su - iako smo podatke tražili isključivo za svibanj 2015. - zamolili da suzimo upit ili dostavimo konkretno imena poslodavaca za koje nas zanimaju podaci.

Olakšano zapošljavanje novih djelatnika u javnu upravu 

Ministar uprave Arsen Bauk u ožujku je najavio daljnje smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi za oko tisuću ljudi, napominjući da se to provodi već zadnje tri godine i da puno više ljudi odlazi iz javne uprave, dakle iz javne službe i državnih tijela, nego što se zapošljava. Objasnio je da se smanjenje broja ljudi vidi po iznosima za plaće i po brojčanom stanju, ali da se ne radi o nekoj dramatičnoj brojci.

'Sada govorimo o broju od tri do četiri tisuće, a onda bi mogli za jednu tisuću manje imati. Po onim podacima koje imamo, radi se o ljudima koji idu u mirovinu minus ono što treba zamijeniti', kazao je Bauk.

Iako je Vlada deklarativno nastojala zaustaviti nova zapošljavanje na teret državnog proračuna - posljednja takva odluka, koja datira u rujan 2014, izmijenjena je nakon pola godine kako bi se ipak olakšalo zapošljavanje - stalno se zapošljavaju novi ljudi, tamo gdje su, jasno, za to ispunjeni kriteriji. A kriteriji su olabavljeni do te mjere da se zaposliti sad može, primjerice, i na radna mjesta 'koja ostanu upražnjena zbog odsutnosti' (u izmjenama je izbačena riječ 'duže') ili jednostavno 'u skladu s posebnim propisima i strateškim dokumentima, a u okviru osiguranih sredstava'.

Umjetno smanjenje nezaposlenosti

Dok državna uprava raspisuje javne natječaje za nova radna mjesta, Vlada se hvali smanjenjem nezaposlenosti. Ima i zašto: prema posljednjem Godišnjaku HZZ-a, u prosincu 2014. evidentirano je 316.763 nezaposlenih, što je bilo 12,8 posto manje nego u prosincu prethodne godine. Istodobno, broj zaposlenih osoba iz evidencije Zavoda u 2014. povećan je svega 3,8 posto odnosu na 2013. godinu. To znači da su deseci tisuća ljudi izbrisani sa Zavoda iako nisu našli posao. Samo u svibnju iz evidencije nezaposlenih izašlo je 37.977 osoba, a istovremeno ih se zaposlilo 28.969. Statistički potkrijepljeno smanjenje nezaposlenosti ima se zahvaliti i promjeni sustava prijavljivanja s ranijeg osobnog dolaska u Zavod na prijavljivanje savjetniku osobno, telefonom ili e-mailom jednom u 28 dana.

'Kada imaš mjesec dana, jednostavno ti je upamtiti - javit ćeš se nekad između 1. i 31. u mjesecu. Ali sad, ako se prijaviš 14. 11., sljedeći ti je rok 12. 12., koji ni po čemu nije poseban, ni okrugao, ni previše brojčano povezan s ovim prošlim datumom. Ako si ne napraviš alarm na mobitelu ili zalijepiš podsjetnik na frižider, ti ćeš to zaboraviti. I ljudi to doista zaboravljaju', ispovijedio se za portal Lupiga.com sugovornik iz HZZ-a, navodeći da je ranije zbog nejavljanja imao tri brisanja mjesečno, a otkad je uveden novi sistem u prosjeku unese četiri zahtjeva za brisanje dnevno.

Prema nedavnom otkriću Telegrama, u hrvatskim javnim službama postoji više od pet tisuća uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama - s tom silom gotovo je nemoguće upravljati javnim sektorom. U Nizozemskoj su, primjerice, sva radna mjesta definirana sa samo 64 koeficijenta, gotovo 80 puta manje nego u Hrvatskoj. Ne čudi što je premijer Zoran Milanović studentima s 'genima pobjednika' nedavno poručio da barem godinu dana odrade na školovanju u Zapadnoj Europi kako bi bili u kontaktu s boljima od sebe i potom Hrvatsku ubrzano povukli naprijed. Ako nigdje drugdje, bit će posla na daljnjoj reformi javne uprave.