HOMO BALCANICUS

Milanovićev uzor za balkanski šovinizam je Franjo Tuđman

31.08.2016 u 15:58

Bionic
Reading

Čaršija, Balkan, kasaba, Bizant. Tim riječima obogaćen je predizborni vokabular predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, čija se glasovita kovanica 'ili mi ili oni' povlači po kolektivnoj svijesti još od prvog kruga predsjedničkih izbora 2014. godine, kada je postalo izvjesno da će HDZ s Kolindom Grabar Kitarović preuzeti Pantovčak od 'ostavljenog' Ive Josipovića. U međuvremenu, Milanovićeva šizma eskalirala je s razdjelnice 'dobro ili loše, svjetlo ili tama' po liniji SDP-HDZ na raskol nešto širih razmjera, na sukob civilizacija koji će 11. rujna presuditi hrvatski birači, opredjeljujući se između Istoka i Zapada

Istočno Rimsko Carstvo Zoran Milanović pojmovno zloupotrebljava još od lokalnih izbora 2013., kada je u kontekst koruptivnog 'crnog Bizanta' smjestio zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je pak u sudskom postupku protiv RTL-a zbog kleveti izrečenih u razgovoru uživo utržio 50.000 kuna odštete. U međuvremenu, Milanovićeva politička retorika zabljesnula je 'cajkama', 'čaršijom' i 'kasabom'.

Deklarirani nevjernik Milanović nastavlja posezati i za Bogom, pa je tako u Šibeniku prije tjedan dana najavio da će, tako mu Boga, tamo biti čisti Zapad. 'Ovo je Zapad, ovo je grad Fausta Vrančića, renesanse, ovo nije rupa, ovo zaslužuje da bude čista zapadna Europa i, tako mi Boga, ako to smijem reći, bit će', prenio je Milanovićeve riječi šibenski portal Tris.

Za vrijeme prošle kampanje, u kojoj je dominirao Tomislav Karamarko kao vođa Domoljubne koalicije, Milanovićeve eskapade nailazile su na plodno tlo. No iako bi se moglo očekivati da će prilagoditi vokabular novim okolnostima jer su se s dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a one, barem na pojavnoj razini, promijenile, predsjednik SDP-a 'dipli' s još većim žarom.

'Hrvatska je Zapad, nije Bliski istok... Istok ne prezirem, simpatiziram, ali to nismo mi. Naše je mjesto na vrhu Zapada', kaže Milanović u osvit novog izbjegličkog vala i u jeku europske rasprave o burki(niju)

Milanović učvršćuje negativne stereotipe

Dr.sc. Marijana Bijelić, docentica na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, upozorava da se posljednjih dana često citirane Milanovićeve izjave ne odlikuju sadržajnošću i smislom, ali zato obiluju šovinističkim etiketama, pri čemu je očito kako i sam Milanović donekle razumije da upotreba takvih naziva nije primjerena jer ima potrebu za dodatnim objašnjenjima. Podsjetimo, šef SDP-a poručio je jučer 'ništa protiv Srba, sve protiv čaršije'.

Unatoč Milanovićevoj potrebi distanciranja od negativnog stereotipiziranja i vrijeđanja čitavog srpskog naroda, Bijelić smatra da se, bez obzira na namjere, već i samom upotrebom šovinistički diskurs i negativni stereotipi učvršćuju i normaliziraju. 'Učinci ideološkog jezika ne ovise o namjerama govornika, stoga je korištenje šovinističkih etiketa, blago rečeno, vrlo neodgovorno', ističe Bijelić.

Eklatantan primjer šovinizma

Milanović se, međutim, obrušio i na cijelu etničku skupinu uoči prošlih izbora, kada je izjavio da njegova opcija voli svoju domovinu 10.000 puta više od Domoljubne koalicije 'koja radi za svakog profitera, cincara i prevaranta samo da napakosti hrvatskoj Vladi'.

'Ovdje se ime jedne etničke skupine: Cincari (jedna od skupina Vlaha ili Aromuna) koristi kao uvreda povezujući se s izuzetno negativnim osobinama, što predstavlja eklatantan primjer šovinizma, odnosno negativnog stereotipiziranja i grubog vrijeđanja na etničkoj osnovi. Milanović to radi nesvjesno jer mu cilj očito nije vrijeđati Aromune, međutim, to njegov postupak ne čini ništa benignijim, zapravo predstavlja i opasniji stupanj dehumanizacije gdje se Cincari uopće ne prepoznaju kao stvarni ljudi, kao jedna etnička skupina, već se njihovo ime koristi naprosto kao uvreda', ocjenjuje Bijelić.

Milanović je, između ostalog, poručivao da članovi Domoljubne koalicije od 'Hrvatske žele napraviti zadnju balkansku, nacionalističku, zatucanu kasabu, da je ovo Zapadna Europa, a ne Balkan, te da se HDZ totalno slaže s beogradskom čaršijom.

Franjo Tuđman - glavni promotor negativnog stereotipa o Balkanu

Profesorica Bijelić podsjeća da Milanović nije prvi političar koji vlastiti probitak nastoji ostvariti identitetskom politikom distanciranja hrvatskog nacionalnog identiteta od negativnog stereotipa projiciranog na pojam Balkana.

'Takav diskurs bio je vrlo popularan devedesetih, a njegov glavni promotor bio je Franjo Tuđman. Balkanistički diskurs konstruira odrednicu Balkana kao negativan stereotip, čije su karakteristike zaostalost, niža kultura i primitivizam da bi se nasuprot njemu konstruirao idealizirani europski identitet, navodno lišen svih 'balkanskih negativnosti'', objašnjava Bijelić, dodajući da je upravo za balkanske narode tipično da se nastoje distancirati od stigme balkanskog, često pomičući granicu Balkana istočno na svoje istočne susjede.

Radić o 'našoj braći' Srbima i 'cincarskoj čaršiji'

Objašnjavajući da izraz 'beogradska čaršija' koristi kao izraz koji je stalno rabio i Stjepan Radić, Milanović ponavlja: 'Ništa protiv Srba, ali sve protiv čaršije.' Podsjetimo, legendarni vođa HSS-a razapinjao je 'cincarsku čaršiju' i simpatizirao 'našu braću' Srbe. Upravo takav pozdrav uputio je 1925. godine u Beograd tadašnji ministar prosvjete Radić iz Šibenika, u kojem je boravio u sklopu svog prvog posjeta Dalmaciji.

'Radić je izrazio uvjerenje da će se skoro 'lupit' cincarska čaršija o tle' i još se više udružiti Hrvatska, Srbija i Slovenija. Na djelu je nova obznana koja, po Radiću, nosi 'narodni sporazum, obznana seljačkog prava, obznana one tihe, iskrene, domaće, intimne ljubavi, prijateljstva i sloge kakvu je kadar stvoriti samo slavenski duh', navodi u znanstvenom radu 'Stjepan Radić i Dalmacija' povjesničar Tonći Šitin, profesor na Sveučilištu u Zadru.


Ovdje Milanović, dijagnosticira profesorica, radi upravo to, vezujući naziv balkanskog za Beograd, odnosno za Srbiju, pri čemu dojam nastoji pojačati upotrebom stilski markiranih turcizama 'čaršija' i 'kasaba', koji u ovom kontekstu opet konotiraju neki oblik niže kulture, optužujući svoje političke protivnike za balkansku politiku, odnosno apelirajući na zapadnjački europski hrvatski kulturni identitet.

'Pokušajem samodistanciranja od pežorativne identitetske odrednice i negativnog stereotipa, poput onog vezanog za Balkan, reproducira se šovinistička ideologija vezana uz takav diskurs. Zadatak predstavnika iole pristojne građanske opcije, a da ne govorimo o nekome tko ima pretenzije za zauzimanje lijevog političkog spektra, ako ne na ekonomskom, onda barem na svjetonazorskom planu, bio bi jasna kritika i demontiranje takvog vida negativnih stereotipizacija, odnosno šovinističkog diskursa, a ne njihovo učvršćivanje, kako to radi Milanović posljednjih dana', zaključuje Bijelić.