SIGURNOSNA KONFERENCIJA

Europi je potrebna zajednička, a hrvatskoj nova sigurnosna politika

22.11.2016 u 15:55

Bionic
Reading

Terorizam, migrantska kriza i hibridno ratovanje, ali i korupcija, negativna demografska slika i radikalizacija najveće su prijetnje sigurnosti Hrvatske, a Europskoj uniji potrebna je zajednička sigurnosna politika jer su današnji izazovi transnacionalni, zaključeno je u utorak na Drugoj međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Zagrebu.

Konferenciju u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj otvorili su premijer Andrej Plenković i njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas Schultze.

Sigurnost prioritet, ali i povjerenje građana

Jedan od prioriteta rada vlade je izrada nove Strategije nacionalne sigurnosti i nacrta prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, rekao je Plenković te poručio da će se truditi u okvirima mogućega da se to reflektira u proračunu za 2017., rekao je Plenković.

Hrvatska se u ovom trenutku trudi izaći iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, zbog čega nije jednostavno dosegnuti 2 posto izdvajanja za obranu, "što je ambicija" i što od ostalih država članica NATO saveza traže Sjedinjene Države, rekao je premijer.

Zajedničke granice trebaju biti zaštićene i potrebna je jedinstvena migrantska politika, istkanuo je Schultze i ustvrdio da treba vratiti povjerenje građana u projekt Europske unije, jer ako oni prestanu vjerovati u njegovu uspješnost, nastat će opasnost za "sigurnost i stabilnost Europe i šireg područja".

"Moramo uzeti u obzir strahove naših ljudi i ponuditi rješenja. Moramo im približiti Europu i uzeti u obzir njihove osjećaje i strahove na konstruktivan i pozitivan način", zaključio je njemački veleposlanik.

Mladen Nakić iz Centra za međunarodne studije, moderator prvog panela konferencije, o sigurnosnim izazovima današnjice, spomenuo je rezultate ankete Europskog parlamenta koji su pokazali da europski građani najvažnijim prioritetom Europske unije smatraju borbu protiv terorizma.

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić izrazio je želju da se na spomen riječi "sigurnost" u budućnosti neće automatski pomisliti na represiju, te je naglasio kako nesigurnost nije svojstvo i posljedica samo određenih ljudi, navika ili religije, nego je u najširem smislu posljedica društvenih odnosa.

"Ne možemo ostvariti sigurnost ako ćemo je uskraćivati nekom drugom", naglasio je Orepić i dodao da je današnje promišljanje rješenja za sigurnosna pitanja nemoguće bez principa humanosti i solidarnosti.

Orepić je istaknuo kako je vrlo bitno da procjena o prijetnjama bude zasnovana na znanju i činjenicama jer u suprotnome dolazi do manipulacija, polarizacije društva te radikalizacije. Od migrantske krize ne vidimo druge prijetnje sigurnosti poput korupcije ili nepovoljnih demografskih kretanja, smatra ministar unutarnjih poslova.

"Čitav niz nedavnih političkih 'uspjeha' temelji se na pogrešnoj procjeni sigurnosne situacije koja dijeli stanovništvo, a pitanje sigurnosti je upravo u tome da se demotivira radikalizacija koja je uistinu jedna od ključnih problema danas", rekao je Orepić.

Naglasio je da Hrvatska mora čvrsto stati uz jedinstvenu europsku politiku, te da je u ovom trenutku hrvatski prioritet stvaranje ambijenta sigurnosti koji "proizlazi iz načela humanosti i solidarnosti i prijateljstva", te "nadzora i zaštite prostora, ljudi i dobara".

Svijet suočen sa širenjem sigurnosnih izazova

Bivši ministar obrane i predstojnik ureda Predsjednika vlade RH Davor Božinović smatra kako je u svijetu došlo do proliferacije sigurnosnih izazova, a da se međunarodna zajednica s tim novim problemima pokušava suočiti "starim alatima koji im stoje na raspolaganju".

"S jedne strane imamo izazove koji su svi odreda transnacionalni, a odgovor koji se pokušava formulirati unutar međunarodnih organizacija još uvijek funkcionira na onoj najmanjoj crti oko koje se države mogu dogovoriti, a to jednostavno nije dostatno", istaknuo je Božinović.

"Imamo sustav koji se temelji na suverenim državama, te prijetnje koje to ne zanima jer prelaze granicu", smatra Božinović i dodaje da se ulazi u razdoblje kad ćemo se svi skupa morati odnositi prema međunarodnim sigurnosnim izazovima kao prema trajnom stanju, a za to se moraju pronaći adekvatni institucionalni odgovori.

Demograf Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta je u osvrtu na migracijska pitanja upozorio kako su stvari vrlo ozbiljne, spomenuvši procjenu stručnjaka Ujedinjenih naroda za demografiju koji su nedavno iznijeli predviđanje da će se u narednih 30 godina prema Europi kretati oko 400 milijuna ljudi.

Usprkos tome, Šterc najveću ugrozu hrvatskoj sigurnosti smatra katastrofalnu demografsku sliku hrvatskog stanovništva, a posebno ga zabrinjava nedostatna reakcija političkog sustava na to stanje.

Naglasio je kako je u Strategiji nacionalne sigurnosti iz 2002. demografsko pitanje Hrvatskoj na 30. , dok je u susjednoj Mađarskoj ono na drugom mjestu.

Šterc ističe kako se moramo zapitati hoće li naš sustav za desetak godina preživjeti ovakve demografske disproporcije, te zaključuje kako je "Hrvatska najviše ugrožena iznutra, našom nesposobnošću".

Terorističkim prijetnjama suprostaviti se jedinstvenim proaktivnim sustavom

Ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević je u uvodu drugom panelu, onom o terorističkim prijetnjama, naglasio kako je nova hrvatska Vlada svjesna kompleksnosti terorizma, ali i neophodnosti jedinstvenog pristupa u njegovu suzbijanju.

Problem hrvatskog sigurnosnog sustava danas je slaba povezanost relevantnih državnih institucija, a posljedično i slaba razmjena sigurnosnih informacija i nedostatak jedinstvenog organiziranog djelovanja, smatra Krstičević.

"Upravo je na tom tragu Vlada pokrenula procese definiranja i uspostave sustava domovinske sigurnosti kako bi se sveobuhvatnim, koordiniranim i konzistentnim pristupom odgovorilo na čitav niz potencijalnih sigurnosnih ugroza", rekao je ministar.

Naglasio je da taj sustav treba transformirati u jedinstven proaktivan sustav.