REFORME U LERU

Kako strogi vjerski zakoni naftnom kraljevstvu izbijaju milijarde dolara

05.02.2017 u 07:58

Bionic
Reading

Američki odvjetnik Ryan Riegg živio je zbog posla od 2010. do 2012. u Saudijskoj Arabiji, a svoja zanimljiva iskustva opisao je u članku za portal Vox. Ključni mu je uvid taj da ta islamska zemlja svake godine zbog strogih vjerskih zakona gubi milijarde dolara

Iako je zahvaljujući nafti Saudijska Arabija jedna od bogatijih država na svijetu, tamošnja je ekonomija istovremeno vrlo ovisna o kretanjima na svjetskom tržištu energenata. Ova pustinjska despocija, kojom vlada kraljevska obitelj Saud, pokušava se proteklih godina koliko-toliko reformirati kako ekonomski ne bi isključivo ovisila o nafti, no stroga interpretacija islama koja ima i snagu zakona rezultira kočenjem reformi, ali i košta milijarde dolara.

To je iz prve ruke iskusio i američki odvjetnik Ryan Riegg koji je za Vox naveo i nekoliko konkretnih primjera kako saudijski religijski fanatizam ovo kraljevstvo svake godine košta milijarde.

Pet obaveznih svakodnevnih molitva koje paraliziraju rad

Jedan od saudijskih zakona nalaže da svi svaki dan moraju obaviti pet obaveznih molitva u islamu, tzv. salat ili namaz. U drugim je islamskim državama to stvar odluke pojedinca, no u Saudijskoj Arabiji svi moraju odraditi propisanih pet molitva dnevno, što dovodi do toga da rad nekoliko puta svakog dana prestaje. Zabilježeni su i slučajevi da policija mlade Saudijce odvodi s ulice u džamiju da obave molitvu kada je za to vrijeme. Sve to rezultira time da se u Rijadu, primjerice, restorani zatvaraju više puta dnevno, jer svi moraju ići na molitvu u džamiju. Inzistiranje na nekoliko molitvi svakog dana ujedno znači i da su svi sektori saudijske ekonomije dnevno izvan stroja oko tri-četiri sata. Dakle, oko 30 posto radnog dana u Saudijskoj Arabiji se provede u molitvi, što godišnje dovodi do gubitaka od oko 120 milijardi dolara. Za usporedbu, Hollywood godišnje uprihodi oko 11 milijardi dolara, a na tržištu videoigara okrene se oko 99 milijardi dolara.

Žene je jako teško zaposliti

Iako su se pokazale kao odlične i odgovorne radnice tj. barem one kojima je dozvoljeno uopće raditi, žene je u Saudijskoj Arabiji vrlo teško zaposliti. Nevažna je njihova stručnost, predanost poslu, pa čak i pristajanje na nižu plaću od muških kolega, jer mnoge se žene u Saudijskoj Arabiji suočavaju s muževom zabranom da rade, kojoj se moraju pokoriti. Žene se u Saudijskoj Arabiji ne smiju nigdje kretati same i bez dozvole svojih muških skrbnika (supruga, oca i slično), pa one koje rade često preferiraju provoditi više vremena na poslu jer su na radnom mjestu slobodnije nego doma.


Odvjetnik Riegg u kompaniji za koju je radio pokušao je zaposliti jednu mladu pravnicu, ali se to ubrzo pokazalo logistički nemogućim. Ona nije smjela biti s njime sama u istom prostoru te bi morala imati ured na drugom katu, a kada bi joj htio dostaviti neke dokumente, morao ju je nazvati, sići jedan kat i ostaviti joj papire pred vratima koje bi smjela otvoriti tek nakon njegova odlaska!

Prema podacima Svjetske banke, participacija žena u saudijskom tržištu rada je oko 21 posto, što je osam posto manje od participacije žena u SAD-u, ali 1948. godine. Ekonomisti su izračunali da bi Saudijska Arabija mogla povećati svoj BDP za 80 do 100 milijardi dolara ako bi olakšala ženama da se zaposle. Saudijske vlasti pak imaju namjeru do 2030. povećati postotak participacije žena na tržištu rada do 30 posto, ali većinom ih usmjeriti na maloprodaju. Pritom svi poslodavci imaju zakonsku obavezu izgraditi poseban i odvojeni radni prostor za žene, što također košta.

Napuhana i izluđujuće spora birokracija kojom se kupuje socijalni mir

Saudijska Arabija, kao i mnoge zemlje Bliskog istoka, ima ogromnu državnu birokraciju kojom se kupuje socijalni mir i stanovništvo drži poslušnim. Za poslovanje je to problem jer su potrebne razne potvrde i dozvole koje prenapuhana i neefikasna birokracija vrlo sporo izdaj, pa je uobičajeno da se stvaraju veliki redovi u raznim državnim službama. Najbolja ilustracija tog kaosa je činjenica da postoji zanimanje koje se naziva moaqib, a riječ je o ljudima čiji je zadatak čekati u redovima ili se, ako su za to sposobni, progurati preko reda kako bi za ljude koji su ih unajmili obavili potrebnu papirologiju. U međuvremenu postoje i agencije koje iznajmljuju moaqibe da za ljude koji nemaju vremena cijeli dan čekati u redu obave neizbježne administrativne poslove.