OŠTRA KANCELARKA

Merkel: Napadi na strance sramota su za Njemačku

29.05.2018 u 17:34

Bionic
Reading

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je u utorak, na komemoraciji u Duesseldorfu povodom 25. obljetnice napada neonacista na tursku obitelj u Solingenu, u kojem je poginulo pet osoba, da su ovakvi napadi mogući i danas istaknuvši da su napadi na strance sramota za Njemačku.

„Desni ekstremizam ni u kojem slučaju nije stvar prošlosti. I danas se ljude u našoj zemlji napada samo zato što su izbjeglice ili zato što drugačije izgledaju, unatoč tomu što već godinama žive u Njemačkoj“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel na komemoraciji povodom napada na tursku obitelj u Solingenu, u kojemu je poginulo pet osoba, mahom žena i djevojčica.

Merkel je poručila da su takvi napadi „sramota za Njemačku“ koji se ni u kom slučaju ne smiju prihvatiti kao nešto normalno.

„Njemačka zbog svoje prošlosti i Holokausta nosi posebnu odgovornost. Ovaj zločin protiv čovječnosti nas obvezuje da se svakodnevno zalažemo za suživot dostojan čovjeka“, rekla je njemačka kancelarka.

Na komemoraciji u Solingenu, gdje je u noći s 28. na 29. svibnja 1993. nekoliko mladih neonacista podmetnulo požar u jednoj zgradi nastanjenoj isključivo građanima turskog porijekla, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je pozvao na više građanske hrabrosti u borbi protiv svakodnevnog rasizma. „Činimo li dovoljno kada uočimo da, recimo na radnom mjestu, kolege bivaju zapostavljeni samo zato jer su stranci?“, zapitao se Maas.

Na skupovima u Duesseldorfu govorio je i turski ministar vanjskih poslova Mevluet Cavusoglu, koji je upozorio na to da su napadi poput onog u Solingenu prije 25 godina i danas mogući. „Solingen nije ni prvi, a ni posljednji takav napad“, rekao je Cavusoglu.

  • +23
Sva lica Angele Merkel 2 Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Neki njemački mediji ukazali su na to da situacija u današnjoj Njemačkoj naliči onoj početkom devedesetih, kada se dogodio niz brutalnih napada na strance. Tada se zemlja nalazila na udaru izbjegličkog vala iz zemalja bivše Jugoslavije, a socijalna situacija je bila napeta zbog ekonomskih problema koji su nastali nakon pada zida, što je urodilo strožim zakonima o azilu.