Ukrajina je bila svjesna ruske ljetne ofenzive, ali nije znala gdje će započeti. Napad je počeo 10. svibnja, kada su ruske snage prodrle u granično područje blizu Harkiva, drugog najvećeg ukrajinskog grada. Od tada su zauzeli brojna sela na ukrajinskoj sjeveroistočnoj granici, pokušavajući probiti oslabljenu liniju bojišnice, piše BBC.

Ruske snage možda žele stvoriti tampon zonu za obranu južne regije Belgoroda od ukrajinskih napada. Vladimir Putin već je neko vrijeme govorio o uspostavi 'sanitarne zone' za zaštitu Belgoroda. Postoji mogućnost da Rusija planira daljnje prekogranične prodore, uključujući napad na sjeverni grad Sumi.

Sergej Šojgu, novi šef ruskog Vijeća sigurnosti, izjavio je da vojska napreduje u svim smjerovima, što bi moglo uključivati ​​dublje prodiranje u Ukrajinu s ciljem prisiljavanja Kijeva da povuče snage iz istočnog Donbasa ili da zauzme veću površinu teritorija. Istraživački centar Instituta za proučavanje rata vjeruje da je glavni cilj stvaranje tampon zone, dok ruski vojni analitičar Anatolij Matvijčuk smatra da bi zauzimanje Harkiva bila 'prekretnica' u ratu.

S predratnim stanovništvom od 1,4 milijuna, Harkov je iza Kijeva i Dnjepra po svojoj ekonomskoj važnosti za Ukrajinu. Iako je blizu granice i često meta ruskih napada, teško je vjerovati da Rusija ima dovoljno resursa za zauzimanje Harkiva. Ukrajinski i zapadni komentatori smatraju da Rusija nema potrebne resurse za takvu operaciju.

Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je situacija u Harkivu 'pod kontrolom', iako je situacija izuzetno teška. Oleksandr Musienko, voditelj Centra za vojne i političke studije u Kijevu, vjeruje da je ruska namjera opkoliti Harkov i stvoriti tampon zonu od 10-15 km u dubinu, što bi omogućilo buduće napade na grad.

Ratne mjesece obilježavaju manji uspjesi ruskih snaga plaćeni velikom ljudskom cijenom, posebno u istočnoj regiji Donjecka. Jack Watling iz Royal United Services Institutea vjeruje da je cilj ljetne ofenzive proširenje ruskog prodora u Donbasu. Ukrajinske trupe koje su bile bazirane u Časiv Jar premještene su u Harkiv, ostavljajući Ukrajinu s manje raspoloživih jedinica.

Gubitak Časiv Jar učinio bi ukrajinske gradove u Donbasu ranjivijima na ruski napad. Pritisak na Harkiv prisiljava Ukrajinu da angažira trupe, protuzračnu obranu i topništvo u obrani grada, što dodatno opterećuje liniju bojišnice južnije, blizu rijeke Dnipro.

Ukrajina vjeruje da ruske snage u zemlji sada broje više od pola milijuna. Ukrajinska vojska je nadjačana, s omjerom snaga na pojedinim mjestima čak 10 prema jedan. Ukrajina je nedavno potpisala zakon kojim se dob za mobilizaciju snižava na 25 godina, što bi moglo povećati brojnost vojske za 100.000.

NATO-ov zapovjednik, general Christopher Cavoli, vjeruje da ukrajinska vojska može održati liniju, dok Oleksandr Sirski, ukrajinski vrhovni zapovjednik, optimističan je u vezi s obranom. 

Ruski čelnik Vladimir Putin naznačio je mogućnost povratka mirovnim pregovorima, iako je vrijeme njegove izjave došlo mjesec dana prije mirovnog samita u Švicarskoj, na kojem Rusija nije pozvana. Više od 50 zemalja, uključujući Ukrajinu, prisustvovat će samitu, dok Švicarska pokušava uključiti ruskog saveznika Kinu.