Puna tri sata trajalo je prvo ročište u postupku protiv Erste banke na splitskom Općinskom sudu, odnosno prvom kaznenom progonu jedne bankarske institucije u hrvatskoj povijesti
Na osnovi četiri godine stare kaznene prijave poduzetnika Vicenca Blagaića Općinsko državno odvjetništvo protiv Erstea je podiglo optužnicu zbog kaznenog djela odavanja službene tajne, a sam Blagaić je potom podnio imovinskopravni zahtjev kojim od banke na ime počinjene štete traži 64 milijuna eura.
Pred sutkinjom Ankicom Boban opsežan iskaz dao je sam poduzetnik, a zanimljivo je da su se u svojstvu promatrača na sudu pojavili i sindikalist Jozo Marić te predsjednik Živog zida, novopečeni saborski zastupnici Živog zida Ivan Vilibor Sinčić i Mosta Juro Martinović. Iduće ročište zakazano je već za 9. veljače 2016.
Vicenco Blagaić pred sudom je iznio kronologiju svog odnosa s Erste bankom: ta je institucija pratila nekoliko njegovih poduzetničkih projekata, no kada je pronašao investitore i odlučio vratiti kredite, navodno je pustila u javnost detalje o njegovim tvrtkama i upropastila cijeli posao. Dapače, Blagaić tvrdi da je to bila uobičajena praksa u Erste banci, zbog čega je osnovao udrugu njenih 'žrtava'. Ispostavilo se da je navodno prevareno stotinjak poduzetnika. ‘Sve se odvijalo po istom principu: temeljem hipoteka na nekretnine, a vezane na projekte višestruko vrednije od iznosa samog kredita, banka je preuzimala te projekte. Potom je odjel Workout unutar banke prodavao te projekte, odnosno vrijedne nekretnine, po ‘nabavnoj cijeni’, koje bi onda njihovi ljudi na tržištu prodavali po stvarnoj cijeni. Razliku bi dijelili’, bez dlake na jeziku kazao je splitski poduzetnik.
U njegovom konkretnom slučaju problemi su počeli 2010, kada je odlučio usmjeriti se na projekt u blizini Dubrovnika poznat kao ‘Hrvatski san’ - izgradnju golemog turističkog resorta - i izaći iz projekta manjeg hotelskog kompleksa na otoku Šolti. Dogovorio je prodaju udjela IGH-u za šest milijuna eura, koliko su iznosili njegovi krediti Erste banci, no vrlo brzo detalji o tome pojavili su se u tisku i posao je propao. Kaže da je na osnovi vlastite istrage utvrdio da su informacije puštene upravo iz banke.
Potom je, tvrdi, nešto kasnije banka blokirala sve njegove račune, nakon što je pronašao investitora za Dubrovnik, a na koncu je i pokrenula ovrhu samo dan nakon što je s malezijskim poduzetnikom Vincentom Tanom zatražio najobičniju izjavu da će se hipoteke skinuti kada se konačno isplati cijeli kredit.
Blagaić je o svemu izvještavao tadašnjeg ministra financija Slavka Linića, čiji je prijatelj Petar Radaković bio predsjednik Uprave Erste banke, no on nije reagirao: umjesto toga uslijedio je niz blokada svih njegovih tvrtki, pa i poprilično neuobičajeno ponašanje dubrovačke ispostave Porezne uprave. Njegov odštetni zahtjev u visini od 64 milijuna eura je, kaže, realan iznos počinjenog kriminala, ali i štete nastale usporavanjem projekta Hrvatski san, za koji tvrdi da se svejedno i dalje razvija.
'Ovo je toliko očito da čak ni odvjetnici banke nisu imali pitanja ili komentara. Radi se o najobičnijem otimanju projekata čija je vrijednost višestruko veća od kredita', kazao nam je Blagaić nakon ročišta.
Budući saborski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić u ovom slučaju vrlo je angažiran. 'Ovo je prvi slučaj u kojemu se kazneno progoni jedna banka, što je jako dobar znak da polako završava vrijeme u kojemu su one mogle raditi što god su htjele. Znamo za slučaj Franak, znamo za aferu Hypo ili Reiffeisen štedionice, a ovo je slučaj u kojem su se ljudima naprosto otimali njihovi projekti. Protiv kriminala se borimo na sve načine, a o ovome će se čuti i u Saboru', kazao je Sinčić.
Predstavnik optužene banke Vladimir Terešak kao glavni argument iznio je činjenicu da u cijelom postupku nije optužena konkretna odgovorna osoba iz Erste banke, nego jedino sama banka. 'Krivnja pravne osobe izvodi se iz krivnje odgovorne osobe, a nesposobnost organa gonjenja da otkrije tu osobu ne može biti temelj postupka', kazao je Terešak, smatrajući da je optužnica 'proizvoljna i nije utemeljena na dokazima i zakonu' te predstavlja presedan.
'Nisu uspjeli utvrditi tko je počinio kazneno djelo odavanja službene tajne niti je li djelo uopće počinila odgovorna osoba ili recimo čistačica koja se dokopala povjerljivih dokumenata i dala ih novinarima', kazao je Terešak.
Najavljeno je da će banka svoju punu obranu iznijeti na samom kraju postupka.
