Javnost je šokirala vijest da je u subotu 58-godišnji muškarac s područja Varaždina preminuo nakon što ga je napao roj stršljena koji je bio ispod bale. Sakrili su ga nakon napada u kuću, no ubrzo mu je pozlilo. Stigla je i hitna pomoć, ali nisu ga uspjeli reanimirati. Stručnjak, koji će se na poziv 112 odazvati za pomoć uklanjanje gnijezda stršljenova i osa na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, za RTL je pojasnio da se obično radi o tome da netko slučajno stane ili sjedne na stršljena, pa se radi o incidentima u kojima se on brani
'Jednostavno reagira agresivno kad osjeti agresivnost. Ponekad se zna 'čudno' ponašati, primjerice kad ga iziritira svjetlost, pa se zabija u staklo te se to čini kao napad. Istina je, on nije pčelica koja jede pelud i nektar, on je mesojed, ali je opasan za ličinke drugih insekata, ne i za čovjeka', pojasnio je stručnjak za RTL, a ne ulazeći u tragediju koja se dogodila na varaždinskom području, kaže da su drugi opnokrilci agresivniji od stršljena koji, kako je dodao, zaista rijetko napada. Riječ je naime o podvrsti osa koja je najbezopasnija, tvrdi.
vezane vijesti
'Zapravo je on i vrlo rijedak te je ugrožen. Ujedno je pokazatelj 'zdravlja' ekosustava, kad ima stršljena onda je i ekosustav zdrav i ne treba ga micati iz prirode, osim ako se ne nalazi u izravnoj blizini škola, vrtića i sličnih ustanova. Ako nema direktne javno-zdravstvene ugroze, stršljena treba pustiti na moru', rekao je za RTL te dodao on nije za 'proganjanje' stršljena.
Svoja gnijezda stršljen obično voli raditi na južnoj strani objekta, a nikad ne radi gnijezdo u starom leglu, već uvijek gradi novo jer je osjetljiv na gljivična oboljenja i parazite. U prirodi će gnijezda napraviti obično u šupljini drveća, u trulom stablu, šupama, zapuštenim mjestima, dimnjacima, tavanima i prostorima koji se dobro 'ventiliraju'.
Hrvatska udruga za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (HUDDD) navodi da se građani ne smiju približavati ako primijete leglo i pritom ga ne smiju sami pokušati ukloniti, već za to postoji popis stručnjaka, a može se nazvati i 112 za pomoć. Za smrtni ishod kod zdravog čovjeka i koji nije alergičan potrebno je više od 500 intenzivnih uboda. Stršljen se hrani i mesom, a u prirodi je važan jer čisti prirodu od lešina. U nekim zemljama, kao što je Njemačka, kazne su visoke za one koji uništavaju gnijezda stršljena.
Ako stršljen nekoga ubode, treba se čim prije javiti liječniku, čak i kad osoba ne osjeća tegobe zato što alergijska reakcija može nastupiti s odmakom od čak nekoliko sati. Stršljen napada sam ili u rojevima, a jedan stršljen da može ubosti i više puta.
'Opasnost tog insekta proizlazi jer ima veliku količinu toksina, puno veću od drugih osa. Ali je veća šansa da će ljudi 'stradati' od manje ose, nego do velikog stršljena koji nema ništa protiv čovjeka', rekao je stručnjak.
Kao i drugi opnokrilci, stršljeni žive u visokoorganiziranim zajednicama; jedna matica poliježe jaja, stršljeni na ulazu u gnijezda imaju 'čuvare' te se po broju čuvara može znati i koliko je velika zajednica stršljena. Oni paze da u zajednicu ne uđe netko tko nije njihov.
Simptomi alergijske reakcije
'Grade ih u šupljem drveću, šupama, dimnjacima, tavanima, pod strehama i zapuštenim mjestima. Odrasle jedinke se hrane sokovima drveća i voća, a larve proteinskom hranom, odnosno ulovljenim insektima', rekla je za RTL Nives Gabrić, voditeljica odjela sanitarne zaštite i ekologije u tvrtki Sanitacija.
Pojasnila je da stršljenovi lete i love, ne samo danju, već i za vrijeme vedrih i toplih noći.
'Radijus kretanja stršljena u potrazi za hranom je oko 1,5 do 2 km od gnijezda. Samo gnijezdo obično ima promjer 30-40 centimetara, a u njega stane do 5000 jedinki', rekla je Gavrić te dodala da postoje slučajevi kad su gnijezda i veća od toga. Naglasila je da stršljen neće napasti, osim ako se ne osjeća ugroženim, a jedan pogrešan potez u blizini gnijezda može uznemiriti čitav roj.
'I tada stršljeni, smatrajući se ugroženima, napadaju sve koji im se nađu u blizini. Mahanje rukom i nagli pokreti, kao i lepršava odjeća razdražit će ih još više', upozorava Gabrić. Nastavlja da ubod može biti opasan ako je netko alergičan na toksin koji proizvode.
'Simptomi alergijske reakcije su otežano disanje, sviranje u grudima, otežano gutanje, smetenost, pad krvnog tlaka. Može nastupiti i kolaps, gubitak svijesti, tamnoplava boja kože i sluzokože, a moguć je, nažalost, i fatalan ishod. U drugoj polovici kolovoza kolonija stršljena je na vrhuncu, iako su prisutni cijeli ljetni period, a aktivnost je na vrhuncu danju. U tako velikom broju odraslih stršljena ima i dosta onih koji imaju snažan otrov i koji mogu biti, ako se ne pazi, izuzetno opasni', rekla je Gavrić za RTL.
