Plenkovića će osim 61 zastupnika izabranog na listi HDZ-a, za mandatara podržati i 13 zastupnika Mosta te odbjegli zastupnik Živoga zida Hrvoje Runtić, iako iz Mosta navode da imaju već podršku i 15 zastupnika. Kada im pridodamo pet HSS-ovaca, dvojicu zastupnika koalicije Milan Bandić/Radimir Čačić, Kažimira Vardu iz HSU-a i najvjerojatnije osam zastupnika nacionalnih manjina, dolazimo do brojke 92, a još nismo ni naveli Željka Glasnovića, HDZ-ova zastupnika iz prošlog mandata koji je sada nezavisni zastupnik i može se očekivati da će biti 'na liniji' s HDZ-om kad bude potrebno.

S ovako snažnom potporom HDZ će se naći u prilici da pokuša provesti i neke od političkih ciljeva za koje je potrebna promjena Ustava, a koja je jedino moguća dvotrećinskom podrškom zastupnika u Saboru.

Desnica očekuje ugrađivanje braniteljskih prava u Ustav

Prvo iskušenje svakako će biti donošenje jedinstvenog Zakona o hrvatskim braniteljima za koji su branitelji koji su prosvjedovali u Savskoj 66 zatražili da ima status ustavnog zakona. Desnica unutar HDZ-a bliska braniteljskoj populaciji svakako će očekivati da se braniteljska prava, posebno ona materijalna, ugrade u Ustav kako danas-sutra ne bi strahovali od promjene vlasti.

Iako je teško pretpostaviti da bi za takav jedan zakon glasovala tri zastupnika srpske nacionalne manjine, Plenković se do sada pokazao kao vješt pregovarač i ako se odluči krenuti u jednu takvu akciju koja bi mu priskrbila trajno savezništvo s iznimno važnom i velikom skupinom u hrvatskom društvu, morao bi krenuti u veliku političku trgovinu. Budući premijer Plenković bi na svoju stranu trebao provući HNS i, recimo, troje zastupnika Jedine opcije koji nisu iz kvote Živog zida, a i do sada su se spominjali u kuloarskim spekulacijama da su spremni na suradnju s HDZ-om – Ivan Lovrinović, Ivan Mišić i Goran Aleksić iz Udruge Franak.

Iako sada kao znanstvena fantastika zvuči da bi HNS mogao dati potporu HDZ-u za jednu takvu ustavnu promjenu ili neku drugu koja se spominjala, poput redefiniranje zastupljenosti dijaspore u Hrvatskom saboru, ne zaboravimo da je u politici sve moguće. Posebno ako na stol stigne ponuda koja se ne odbija.

Podsjetimo da je SDP tijekom 2013. godine pokušao provesti ustavne promjene bez glasova HDZ-a, kada su u Ustav pokušali ugraditi kvalifikaciju o nezastarijevanju kaznenih djela ubojstva iz političkih pobuda.

'Plenković će se morati zamjeriti jednima ili drugima'

HDZ je tada doslovce kiptio od bijesa da se cijeli postupak provodi bez njih, tvrdeći da je predložena promjena pokušaj relativizacije katastrofalnih posljedica 'lexa Perković'. SDP je tada, da bi na svoju stranu privukao HDSSB, bio spreman u Ustav ugraditi njihov zahtjev za regionalizacijom zemlje. Iako su se dugo nećkali, na kraju su ipak odustali pod snažnim pritiskom HDZ-a, i taj primjer pokazuje da s pravom ponudom ništa nije nemoguće.

Politički analitičar Žarko Puhovski, međutim, ne vjeruje da će takva podrška Plenkoviću biti dužeg daha. 'Vjerujem da neće biti moguće krenuti u ustavne promjene jer su ove nakupine zastupnika i zastupnica prije svega formalne naravi. To je prije svega pokušaj da se uđe u šator pobjednika, što je klasičan sindrom', smatra Puhovski. Politički analitičar također smatra da će podrška trajati toliko dugo dok Plenković ne bude mogao zadržati svoju poziciju političara koji ništa ne tvrdi. 'Ta će mu mogućnost vrlo brzo prestati kad postane premijer jer će se morati zamjeriti jednima ili drugima', vjeruje Puhovski. Misli da će široka lepeza podrške previše koštati građane jer bi uža suradnja HDZ-a s Mostom i manjinama bila bolja opcija.

'Meni se čini da je sada simbolički zgodno da ih je devedeset, ali se podrška neće zadržati duže vrijeme, nego će varirati od točke do točke dnevnog reda. U ovom trenutku mi se čini da nema govora o nekoj dvotrećinskoj većini, posebno jer bi promjene Ustava imale neke svjetonazorske implikacije', zaključio je Puhovski.