U razdoblju tranzicije zakonodavne i izvršne vlasti državu vodi tzv. tehnička vlada, koja bi u redovnim okolnostima trebala održavati 'hladni pogon' i ne donositi nikakve važne odluke. Iako ne postoji u propisima, termin 'tehnička vlada' uvriježen je u javnosti, koriste ga ustavni stručnjaci, a i sam premijer Andrej Plenković posegnuo je za njim referirajući se 2016. na tadašnju tehničku vladu HDZ-a i Mosta, uspostavljenu u doba Tomislava Karamarka i u mandatu nestranačkog premijera Tihomira Oreškovića. Četiri godine kasnije - druga priča. U jeku pandemije premijera Plenkovića novinari su pitali može li, s obzirom na raspisane izbore, njegova tehnička vlada osigurati potrebna sredstva za nastavak mjera pomoći gospodarstvu.

'To je jedan žargon koji živi s nama godinama, ali to ne postoji, osim u novinskim tekstovima, to nije nikakav zakonski propis. Vlada ima jasno propisane ovlasti što može raditi od momenta kada se raspišu izbori', kazao je tada premijer, dodajući da Vlada funkcionira 'sasvim normalno, kao što su funkcionirale i ranije vlade što se toga tiče'.

Ipak, ovlasti tehničke vlade nisu u svim segmentima precizno definirane, pa zapravo ovise i o političkoj kulturi vladajuće nomenklature. Mjesecima nakon što joj Sabor izglasao nepovjerenje, Oreškovićeva vlada proglašavala je nove strateške investicijske projekte i dijelila državna jamstva, a uredbom je izmijenila Zakon o HRT-u. Ustavni sud tek lani je utvrdio da je ta uredba zapravo bila neustavna te je odbacio davni prijedlog Peđe Grbina za ocjenu ustavnosti i zakonitosti uz obrazloženje da je osporena uredba prestala važiti te 'ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari'.

Sudac Goran Selanec u izdvojenom mišljenju podržao je utvrđivanje neustavnosti uredbe, ali ne i odbacivanje prijedloga za ocjenu ustavnosti, smatrajući da je osporavanu uredbu trebalo proglasiti neustavnom u cijelosti.

'Pitanja kao što su je li Sabor raspušten ili nije, odnosno kako je došlo do raspuštanja te radi li se o 'Vladi u ostavci' ili 'tehničkoj vladi' nisu odlučujuća. Kada god donosi uredbe sa zakonskom snagom, Vlada će biti ograničena ustavnom činjenicom da Ustav ne dopušta Saboru da delegira svoju zakonodavnu ovlast, odnosno da svoju odgovornost reguliranja društvenih odnosa na bilo koji način umanjuje 'dopuštajući' izvršnoj vlasti da svojim aktima uređuje društvene odnose mijenjajući, nadopunjavajući ili zamjenjujući već postojeće zakonske okvire, osim kada je to opravdano uvjerljivim razlozima kao neophodno', naveo je, između ostalog, Selanec.

Ovlasti Vlade u interimu

Ovlasti izvršne vlasti nakon raspuštanja Sabora propisane su dvama zakonima. Prema Zakonu o postupku primopredaje vlasti, od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti. Iznimno može, u slučajevima kada je to nužno radi osiguranja nesmetanog rada tijela državne uprave ili drugih državnih tijela, imenovati vršitelja dužnosti. Pritom nije definirano u kojim bi to situacijama bilo nužno instalirati novu osobu na čelo neke državne institucije netom uoči izbora.

Također, u zakonu stoji da 'od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, osim ukoliko bi nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ukoliko je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodnih obveza Republike Hrvatske, a za poslove za koje se pretpostavlja da će biti okončani do stupanja na dužnost Vlade, nakon provedenih parlamentarnih izbora'. Nije, međutim, precizirano što bi to bila 'značajnija vrijednost', tako da Vlada praktički ima odriješene ruke u sklapanju državnih ugovora netom prije možebitnog isteka njezina mandata.

U slučaju gubitka izbora, tzv. tehnička vlada u postupku primopredaje vlasti dužna je izvijestiti Vladu koja stupa na dužnost o stanju i problemima u obavljanju poslova iz ovlasti Vlade, a svaki član Vlade na odlasku mora detaljno izvijestiti o stanju i problemima u svom resoru. Osim toga, Vlada kojoj prestaje mandat dužna je svojim nasljednicima podnijeti posebno izvješće o preuzetim, a nepodmirenim obvezama, do dana primopredaje vlasti.

Po Zakonu o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, Vlada je ovlaštena da u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata zastupnicima na Markovom trgu do dana prvog zasjedanja novog saziva zakonodavnog tijela 'uredbama uređuje pojedina pitanja' iz djelokruga Sabora - osim donošenja ili izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza ili pitanja koja po Ustavu može uređivati isključivo Sabor.