Poznati nakladnik Pantheon Boks objavio je na engleskom jeziku roman 'My Cat Yugoslavia' (Moj mačak Jugoslavija), prvijenac finskog pisca kosovskog porijekla Pajtima Statovcija. Knjiga je izazvala velik interes američkih medija te su o njoj već pisali NPR, The New York Times i The Atlantic
Pajtim Statovci rođen je 1990. na Kosovu, a s obitelji je dvije godine kasnije emigrirao u Finsku, gdje i danas živi. Statovci studira komparativnu književnost i dramaturgiju u Helsinkiju, a već je na finskom jeziku napisao i svoj prvi roman 'Kissani Jugoslavia' (Moj mačak Jugoslavija) koji je objavljen 2014. i u međuvremeno dobio i par finskih književnih nagrada.
'Moj mačak Jugoslavija' izazvao je i velik interes stranih nakladnika te ju je pod naslovom 'My Cat Yougoslavia' u SAD-u objavio Pantheon Books, dio izdavačkog giganta Penguin Random House, i to u prijevodu Davida Hackstona.
Jugoslavija iz naslova romana doista jest mačak, ali mačak koji govori i nosi odjeću te rado pleše na Cher i kojeg glavni lik romana Bekim jedne večeri upozna u gej baru u Helsinkiju. Bekim je, poput autora, odrastao u Finskoj, no rođen na Kosovu, usamljenik koji se ne uklapa do kraja ni u kosovsku tradicionalnost niti u finsko društvo, a iz oboje ga isključuje i njegova homoseksualnost. On živi sam u stanu u kojemu mu društvo pravi tek veliki piton, no kada mu u život uđe i mačak Jugoslavija, stvari se počinju mijenjati i Bekim se odlučuje suočiti s prošlošću svoje obitelji i ratnim raspadom Jugoslavije te putuje na Kosovo.
To je u najkraćim crtama početak zapleta romana 'Moj mačak Jugoslavija', knjige o kojemu su se proteklih tjedana raspisali i brojni američki mediji. The Atlantic smatra da 'ovaj mračni prvijenac odlikuje odvažan i neukrotiv duh' te da magični realizam mladog pisca 'dezorijentira i očarava čitatelje'.
Slate piše da je 'Moj mačak Jugoslavija' 'uznemirujući i prelijep prvi roman' te da je mačak koji govori način 'propitivanja izgubljenosti i poniženja koje sa sobom nosi pozicija muslimana i izbjeglice s Kosova u zapadnog društvu te pozicija queer osobe u kulturi s određenim seksualnim i rodnim normama'. Ono što kritičar Slatea zamjera romanu Pajtima Statovcija je ne baš dobro izvedena konstrukcija priče u dijelovima u kojima se Bekimov narativ isprepliće s opisom mladenačkih iskustava njegove majke Emine, no to ne umanjuje piščev prelijepi stil ni konačnu ocjenu romana: 'predivno i originalno'.
Kritičniji je prikaz NPR-a, u kojem se 'Moj mačak Jugoslavija' opisuje kao 'tvrdoglavo besmislen roman koji vas ubrzo nauči da ne postavljate pitanja i suzdržite se od nevjerice'. Statovcijev roman je 'drzak i ambiciozan' te ima 'što za reći o zlostavljanju, predrasudama i obiteljskim dinamikama', no 'gubi se u svojim apsurdima'.
The New York Times pak konstatira da je Statovci 'nevjerojatno talentiran pisac' koji se 'opire očekivanjima i izbjegava objašnjenja' te uspijeva u 'najtežem izazovu pripovijedanja: stvaranju ljudskosti i kod svojih najgorih likova'. 'Moj mačak Jugoslavija' veliko je postignuće, različito od svega drugog što se može pročitati ove godine.'
