Scena nezavisne kulture u Zagrebu suočava se s ograničenim prostorom, zastarjelom infrastrukturom i otežanim radom, zbog čega se i zatvorilo nekoliko klubova, što će gradska vlast, kako je najavila, pokušati riješiti programima javnog financiranja
Pitanje gradske politike prema nezavisnoj kulturi u Gradu Zagrebu ponovno je došlo u fokus u posljednjih pola godine s obustavom rada i zatvaranjem klubova kao što su Kulturni Centar Mesnička, Pločnik i Željezničar. Uz to se pojavio i problem s natječajem za prostor u kojem djeluje klub Boogaloo koji je prvotno bio dodijeljen KSET-u no njihovim povlačenjem Boogaloo je dobio novi ugovor, pa je KSET i dalje bez prostora za djelovanje.
Gradska vlast je početkom godine izdala program razvoja kulture za period 2024. do 2030. i u njemu je jasno identificirana potreba za novom, decentraliziranom kulturnom infrastrukturom i aktivnostima u gradu Zagrebu.
Novim planom osnovana je i ustanova Novi prostori kulture koja će upravljati prostorima za kulturnu namjenu, a kojima prethodi rekonstrukcija i adaptacija u kulturne i društvene centre različitih namjena koji će se baviti širokim aspektom kulture sve od glazbe, galerija, knjižnica i sličnih namjena.
vezane vijesti
Dugogodišnji glazbeni promotor Mate Škugor smatra kako u gradskom upravljanju u suštini nije problem manjak prostora nego odnos dosadašnjih vlasti prema samoj kulturi.
„Ne slažem se da danas ponestaje prostora, već adekvatne politike upravljanja istima. Vlastima je kultura općenito nebitna, pogotovo kultura koja se događa van institucija”, ocijenio je Škugor istaknuvši kako smatra da je u Hrvatskoj problem stav da je kultura i dalje viđena kao nešto bez čega se može.
„Ako se kultura dogodi, to je okej, a ako se ne dogodi, to je i dalje okej, jer je i dalje predominantna misao da ljudi bez kulture mogu živjeti”, naglašava Škugor. Da tomu nije nužno tako, ističe Škugor, pokazuje interes nove i mlade publike koja nakon pandemije koronavirusa pokazuje izuzetnu zainteresiranost za kulturni sadržaj.
„Jako je puno nove, mlade publike pogotovo u rangu između 18 i 25 godina. Izvođači kojima bi primjerice prije 15 godina plafon bio dvjestotinjak ulaznica danas puno lakše prodaju i preko tisuću ulaznica”, pojašnjava Škugor koji je organizirao na stotine koncerata alternativnih, indie rock i jazz koncerata eminentnih svjetskih izvođača.
Kulturni centar Medika kao ogledalo problema
Jedan od takvih mjesta od kulturne važnosti za Grad Zagreb je prostor Kulturnog Centra Medika. Koordinatorica kluba AKC Attack koji djeluje unutar prostora Medike, Sanja Burlović, ističe kako su se s dolaskom nove vlasti dogodili određeni iskoraci no kako se i dalje suočavaju sa nizom problema.
„Trenutnu suradnju s Gradom bih mogla okarakterizirati - trebalo bi i moglo bi puno bolje. S gradskim uredom za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i pročelnicom imamo super komunikaciju, no taj ured nema izvršnu vlast da bi riješio naše goruće probleme” ocijenila je Burlović.
Ona smatra da bi Ured mogao biti proaktivniji i više se zalagati kod drugih gradskih ureda kao što su Ured za imovinsko pravne poslove i imovinu grada i Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, kako bi se adekvatnije rješavali problemi.
„Primjerice naši gorući problemi, koje jedino u suradnji s gradom možemo riješiti, jesu rupa u krovu galerije, sanacija od potresa i potpisivanje novog ugovora za korištenje prostora. Zbog potresa nam se oštetio krov u galeriji Siva, koji nismo samo mogli sanirati”, izjavila je Burlović.
Pojasnila je kako je jedina pomoć od Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva koja im je pružena konstrukcija od dasaka koja služi da se strop ne uruši. Dodaje kako su iz ureda to postavili prije pet mjeseci te kako ta konstrukcija i dalje stoji bez dodatnih rješavanja problema iako je očito da krov zahtijeva rekonstrukciju koju sami ne mogu obaviti.
Iz Gradskog ureda za kulturu priopćili su kako su problema s Kulturnim centrom Medika svjesni no kako on nije obuhvaćen Programom razvoja kulture Grada Zagreba 2024. -2030. „Za konkretni prostor koji je ovdje u pitanju potrebno je izvršiti dodatne analize i predradnje kako bi se mogla planirati daljnja ulaganja”, pojašnjavaju iz ureda.
Burlović ističe i kako je bitno promijeniti percepciju o Medici kao mjestu gdje se isključivo događaju koncertni događaji. „Nismo isključivo glazbeni klub, to nikad nismo ni bili, niti smo nastali iz tog razloga. Radimo razne programe, pišemo projekte, razvijamo međunarodna partnerstva i pokušavamo povlačiti novce iz EU fondova”, pojašnjava Burlović.
U prostoru Medike održava se cijeli niz projekata i suradnji koji sežu od interkulturalnih, edukativnih programa za zajednicu, programa Subscena za kazalište, izvedbene umjetnost ili pak programi u suradnji s osnovnim školama, navodi.
Zaokret u gradskoj politici
Gradski ured za kulturu ističe kako se radi na rješenjima za pitanja kulturnih mjesta kao što je Medika. Ističu kako su odlučili napraviti zaokret u politici zakupa gradskih prostora fizičkim i neprofitnim pravnim osobama koji djeluju u području kulture s ciljem racionalnijeg korištenja gradskih prostora.
„Naglasak je na kulturni razvitak Grada Zagreba kroz transparentno i održivo upravljanje kulturnom baštinom. Nama su od posebnog interesa kulturno i umjetničko stvaralaštvo, produkcija, distribucija, edukacija i sudjelovanje u kulturi.”
Iz ureda su i istaknuli kako rade na raspisivanju posebnog javnog poziva za financiranje programa koji će uključivati i mlade umjetnike kao i da je u planu niz mjera kojima će se povećati dostupnost i uključivost kulture i umjetnosti te kulturnog i umjetničkog obrazovanja.
„Cilj nam je pružiti mjesto i priliku mladim umjetnicima kao i snažnije uključivanje publike u kulturne programe i intenziviranje izravne komunikacije s publikom, osobito u odnosu na pojedine ciljane skupine kao što su djeca, mladi, starija populacija, osobe s invaliditetom i korisnici sustava socijalne skrbi”, navodi Grad.
Piše: Marjan Klišanin
