Ako ste se pitali zašto je manjim psima veći problem poštivati naredbu nego većim, razlog nisu ni kompleksi, ni buntovništvo.

Bolja kognitivna funkcija mozga većih pasmina, između ostalog, povećava samokontrolu i podiže performanse kratkoročne memorije, zaključili su znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni proučavajući 7 tisuća čistokrvnih pasa iz 74 različite pasmine.

Znanstvenici ne vjeruju da su ove razlike posljedica same veličine mozga, već odraz nečega drugoga vezanog s tim poput broja neurona ili razlika u povezanosti među njima.

'Mislimo da su psi odličan izbor za ovakva istraživnja, jer razlike u veličini mozga kakve postoje kod pasa ne možete pronaći niti kod jedne druge vrste kopnenih sisavaca', objašnjava za Daily Mail autor studije Daniel Horschler i dodaje: 'Imate na raspolaganju sve od chihuahuae do njmačke doge'.

U studiji su analizirani rezultati sa znanstvene internetske stranice Dognition.com, nastali na temelju opažanja vlasnika pasa koji su sposobnost svojih ljubimaca testirali nizom aktivnosti temeljenih na igri.

Neki od provedenih testova uključivali su stavljanje poslastice pod jednu od dvije šalice i zadržavanje psa između jedne i dvije i pol minute prije dozvole da ode po nagradu.

Istraživanje je pokazalo da su manji psi imali veće poteškoće s pamćenjem šalice u kojoj ih je čekala poslastica.

U drugom testu vlasnici su ispred svoga psa koji sjedi trebali staviti poslasticu i zapovijediti mu da ostane sjediti. Potom je vlasnik trebao odvratiti pažnju od svog ljubimca i izmjeriti koliko će proteći vremena prije nego ode bez dopuštenja po poslasticu, a veći psi su i ovdje pokazali veću moć samokontrole.

Međutim, manji psi su se pokazali ravnopravnima, a povremeno čak i boljima u intuitivnijoj inteligenciji, kao što je odlazak na mjesto koje je pokazivao njihov vlasnik.