Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da naglo povećanje cijena plina ima 'duboke geopolitičke korijene' u očitom odgovoru na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je zanijekao da Moskva koristi prodaju plina kao političko oružje
Borrellova poruka dolazi u trenutku sve većeg bijesa zemalja EU-a zbog visokih cijena energije te su one na vrhu političke agende bloka i bile su važna tema na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u Luksemburgu. Plin je jedan od najznačajnijih čimbenika povećanja troškova struje jer se naširoko koristi za proizvodnju električne energije u Europi. Nastavno na to, Rusija je isporučila više od 40 posto uvezenog plina u EU 2019. godine.
'Povećanje cijena energije ima duboke geopolitičke korijene. To je dio geopolitičke bitke', rekao je Borrell na konferenciji za novinare nakon sastanka. Postoje i regulatorni problemi koje treba interno riješiti... ali svakako se treba osvrnuti na cijenu plina iz geopolitičke perspektive', istaknuo je Borrell, prenosi Politico.eu.
vezane vijesti
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku kazao je i da je Rusija poštovala sve svoje ugovore i ne može se reći da ne isporučuju kada su rekli da hoće, ali nije povećala ugovorene količine.
Putin je prošli tjedan odbacio optužbe da Rusija koristi prodaju plina kao geopolitičko oružje, nazivajući ga 'samo politički motiviranom brbljanjem, koje nema nikakve osnove'. Ruski dužnosnici optužuju Uniju da je pucala sebi u nogu kada je odustala od dugoročnih ugovora s ruskim gigantom za izvoz plina Gazpromom i umjesto toga prešla na kupnju plina na tržištu, na kojem su cijene nestabilnije.
Veliko je pitanje je li Moskva voljna ili sposobna povećati zalihe, piše Politico.eu. Europska skladišta imaju manje plina nego inače, što doprinosi previranjima na tržištu. Putin je prošlog tjedna rekao da je njegova zemlja spremna povećati isporuke prirodnog plina u Europu.
Neki analitičari su međutim sugerirali da Rusija ima interes održati visoke cijene plina u EU kako bi stvorila nezadovoljstvo zbog planova bloka za prelazak na obnovljive izvore energije, što uključuje postupnu eliminaciju fosilnih goriva, poput plina koji Rusija prodaje Europi, do 2050.
U intervjuu španjolskom dnevniku El País ranije ovog mjeseca Borrell je također sugerirao da je Rusija iskoristila energetsku krizu kako bi osigurala da Europa uskoro počne uvoziti plin spornim plinovodom Sjeverni tok 2, a koji spaja izravno Njemačku i Rusiju. Poljska vlada žalila se na ometanje opskrbe iz Moskve, a više od 40 zastupnika u Europskom parlamentu zatražilo je istragu o Gazpromovim manipulacijama na tržištu.
Ipak, Borrell je naglasio da Rusija nije jedini geopolitički čimbenik. Također je spomenuo probleme u sjevernoj Africi koji uključuju Alžir i Maroko, kao i znatne količine ukapljenog prirodnog plina s Bliskog istoka i Sjedinjenih Država koji idu u Aziju umjesto u Europu. Borrell je rekao da će se o ovoj 'geopolitičkoj dimenziji' razgovarati na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u studenom. Čelnici EU-a koji se sastaju ovog četvrtka i petka u Bruxellesu na samitu Europskog vijeća također planiraju razgovarati o visokim cijenama energije.
